Kavice i kravice

Kavice i kravice

Darko Pekica je važan zupčanik u multiumjetničkom pogonu Šikuti Machine, autor zbirke odličnih crtica Savičenta in the morning — koje možda nećete u potpunosti razumjeti ali ćete ih osjetiti — uspješan stočar i poljoprivrednik...

Kako je nastala knjiga »Savičenta in the morning«?

— Libar ima svoju kratku povijest. Štorije su nastale zbog potrib web sitea Šikuti Machine, ni se pensalo na libar. Pokle je došla Mirjana Doblanović i rekla da se to mora objaviti kad se skupi dovoljan broj. Ona je to poslala Ćići Senjanoviću pa je i on reka da to mora zaj, a najzad je rinuja i Franci Blaškovići tako ni bilo druge ko ne poj delati. Na izboru kolumni se ni jako delalo jer su sve kolumne koje san napisa i tiskane u libru.

Vazam 2002.

Sad to zašto je zaša jušto na Vazam je u temu da smo dva pasana Vazma šokirali Savičentine (performans Fitnes 2000 i performans Papa 2001), pak smo he uvi put, kad su oni čekali da ki zna ča ćemo učiniti, stili jopet iznenaditi ma lipo. Libar smo počeli delati misec dan prija Vazma tako da smo se dali hard na delo. Andi Bančić je napravija odličan dizajn, Mirjana Doblanović je uredila, lektorirala, posložila priče i učinila sakramensko delo. Najveće delo je učinila pripišivajući moj škrabopis. Ja znan pisati samo kemiskon (jedan put san prova štocati po kompjuteru, ma san kapija da mi ne gre). Nadan Rojnić je napravija vrhunske ilustracije. Posla san mu kolumne (on je u Genevi) i on je učinija svoje delo tako dobro da se mještani čude kako je moga tako jušto skinuti likove i događaje. Debeli duh, Drago Orlić je prista da objavi libar priz puno pensati. I to bi bilo to.

Iz izvora bliskih Istri čujem da je prva naklada planula. Planiraš li novo izdanje?

— O eventualnim proširenjima se pensa jer je skoro prodana cila tiraža (skromnih 400 primjerki). Na samoj promociji za Vazam smo prodali više ud po, ča nismo nanke sanjali, ma z drugega kraja bilo je normalno očekivati da će skoro svi z Savičente i okolnih misti stiti ča prija viti ča to i o kemu piše u ten libru. Mi se para da su se svi potekli naj! Osim tega, jedan ud razloga je i u ten ča je to bija Francijev koncert kadi je došlo čuda ljudi na nj i kad su čuli da on govori lipo, da je Ćićo reka lipo (a isti he ljudi vole i to uno baš vole, aš uni ki ne he baš napro ne vole) su morali kupiti libar.

Što misliš, kako bi tvoje kolumne funkcionirale na hrvatskom standardu?

— O prijevodu na standardni jezik nismo pensali, pensan da bi kolumne zgubile šugo, ali nikad se ne zna. Ja san jenu kolumnu napisa bezački (žminjskon čakavštinon) koja bi mi tribala biti prirodna jer mi je mati rodon z bezačije, ma steši mi gre najbolje moja vlaška čakavština.

Zašto knjizi nisi priložio nešto kao rječnik manje poznatih riječi?

— Mislin da moja čakavština uopće ni egzotična, ona je stvarna i živa koliko je ja živin. Mislin da rječnik nema smisla, može se jedino prevesti cili tekst na hrvatski standardni jezik, ali stvarno ne znan kakovega bi to smisla imalo.

Chris na savičentski

Razumiju li te barem svi u Istri?

— Istra, Primorje, Dalmacija i otoci ne bi smili imati problema. Kadi god se govori čakavski tribalo bi se razumiti to ča pišen, ali čakavski je jako bogat i raznolik pak je vajk besid ke su drugačlje već u Savičenti i Žminju, Labinu... Jena peršona z Rike je pročitala cili libar i podvukla samo četiri beside koje ni kapila, tako da pensan da se more bez problemi čitati to štivo.

Kakve su u Savičenti reakcije na tvoju knjigu?

— Kako ča je normalno, nidan ne voli da se piše o njemu, tako da su se i niki ljudi o kojima san pisa inkacali na me. Skoro su me stili tužiti još prija dok je bilo samo na Internetu. Uni put je sve pasalo dobro, a se šperan da će i sad. Reakcije su inače jako dobre i oni svi z gušton čitaju jer poznaju sve o kojima pišen. Samo njin ni jasno da to moru kapiti i uni ki ne poznaju te iste ljude.

U kratkom roku se pojavila Šimpragina knjiga Kavice..., a sada svaka tvoja crtica započinje ritualnom kavicom. U čemu je literarni potencijal kavice?

— Uopće ne vidin literarni potencijal. To je moj uobičajen jutarnji ritual. Kad nakrmin krave dan mi počinje s kafelon kod Ivančice i to je jedini razlog kafela.

Ćićo Senjanović je tvoje crtice, smatram sretno, usporedio sa Životom na sjeveru. gledaš li reprize?

— Sam naslov knjige jedina je namjerna veza sa Životom na sjeveru, prema Chrisovoj radijskoj emisiji Chris in the Morning, ma s tin naslovon san počeja puno prija ud sadašnje reprize. Sad ko se more uspoređivati Savičenta sa Cicelyjem teško je odgovoriti, ali postoje i nike stvari ke su zasvin iste i tu i tamo. Reprizu nažalost ne rivan gledati vajka ašto je kasno po noći, a mene ujutro čekaju krave, ali Mirjana snima pak ću z gušton gledati sve kad mi dojde volja.

Razgovarao Kruno Lokotar