Kava i zdravlje

U organizaciji odjela za prirodoslovlje i matematiku četvrtoga travnja održao je prof. dr. sc. Roko Živković predavanje u nizu tema o ljudskom zdravlju s naslovom Kava i zdravlje — užitak ili opasnost. Prof. Živković završio je Medicinski fakultet u Zagrebu, gdje je uz ostala mjesta u Hrvatskoj, kao i u Ljubljani, radio u Bolnici Sveti Duh u Zagrebu do svojeg umirovljenja. Napisao je više udžbenika i priručnika iz gastroenterologije i dijetetike. U predavanju autor opisuje širenje kave iz Etiopije. Riječ kaovac specifična je za hrvatski jezik i označuje plod kave, koji je podrijetlom iz Abesinije gdje su je zvali bun. Zatim je kava prešla u Jemen, gdje je iz Indije 1706. godine prešla u Amsterdam kao ukasna biljka, da bi zatim prešla u Martinik i poslije u Srednju i Sjevernu Ameriku. Prof. Živković razlikuje dvije osnovne sorte kave — to su arabika i robusta. Razlika je između te dvije vrste kave i u njihovom kemijskom sastavu, koji se uobičajeno sastoji od kofeina, kiseline, lipida, proteina i mnogih drugih tvari. Prvi je o kavi pisao znanstvenik Prosperus Aifinus. Prva kavana na svijetu otvorena je u Beču 1863. godine, i otvorio ju je neki Turčin. Kava nije naišla na pristaše svagdje gdje se pojavila, i to zbog svojeg djelovanja na želudac, u kojem može uzrokovati različite smetnje. Kava povisuje tlak pola sata nakon pijenja, pa može uzrokovati smetnje u visokotlakaša. Kofein međutim ne povisuje kolesterol. Vrsta robusta ima mnogo više kofeina nego arabika, ali se danas te dvije vrste miješaju u proizvodnji i nije ih lako razlikovati. Danas se javljaju razni kavni napitci, a kapučino je nastao tako da je papa Klement XIII. pokrstio kavu. Gatanje iz kave stara je navika poznata od samih početaka njezine uporabe. Kava je bila okrivljena da izaziva rak želuca, no to nije točno, kako navodi prof. Živković, koji tvrdi da filtar-kava ne sadrži opasne lipide, koji ostaju u talogu.

Igor Smailagić