Glazba u Japanu

Odjel za povijest umjetnosti, arheologiju, etnologiju i arhitekturu i Klub Hrvatskog etnološkog društva organizirali su 28. ožujka predavanje dr. sc. Rajka Muršiča s Odjela za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Ljubljani pod naslovom Transnacionalna etnografija: Komparativno istraživanje mjesta popularne glazbe (prvi korak: Kanazava, Japan). Muršič se u svojem stručnom radu bavio političkom antropologijom i antropologijom tranzicije. U predavanju prikazao je shemu dinamike sela u susretu s novom punk-glazbom. Kao najdalju okolinu pojedinca prikazao je globalnu razinu. Govorio je o svojem istraživanju popularne glazbe uživo u japanskom gradu Kanazavi, koji ima oko četiristo tisuća stanovnika, te o divergentnim tokovima koji se javljaju u globalnoj kulturi. Konflikt je jedan od rezultata globalizacijskih tokova, a transnacionalni fluidni tokovi nastaju dijasporom i migracijama. Istraživanje glazbe samo je jedan od tih tokova, koji je indikator kulturne realnosti, kulturna antropološka činjenica. Muršič opisuje koncerte u Japanu na kojima se glazba svira uživo gdje ga je posebno impresionirala živa glazba koja se izvodi za manji broj ljudi. Osim toga zapaža da se u Japanu javlja konjunkcija više nego disjunkcija, što se vidi po tome što se u svakoj kući nalazi i šintu i budistički oltar. Dr. Muršič navodi da najviše ljudi na svijetu u nekoj zemlji svira neki instrument u Japanu. Popularna glazba ima tradiciju u Japanu, a jazz se pojavio već za vrijeme Prvog svjetskog rata, dok se rock-scena razvijala nešto sporije. Središta japanske glazbe su Tokio i Osaka. Gotovo svi klubovi imaju engleske nazive. Najveća dvorana u gradu Kanazavi ima šest tisuća mjesta, a karte su rasprodane obično dva mjeseca unaprijed. Prema predavaču, popularna je glazba ista svagdje u svijetu, ali način na koji se prihvaća različit je.

Igor Smailagić