Zabranjeno pušenje!

Znanstvena tribina Pušenje — javnoznanstveni problem u organizaciji Odjela za prirodoslovlje i matematiku održana je 21. veljače u dvorani Matice hrvatske.

O najrasprostranjenijoj ovisnosti i najčešćem uzroku bolesti u ljudi govorio je prof. dr. Mijo Šimunić. Sada umirovljenik, Šimunić je završio Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1981. doktorirao te postao docent i profesor na katedri za higijenu i socijalnu medicinu. Osnovao je i bio ravnatelj podružnice Liječničkog zbora u Lici, gdje je i radio petnaest godina kao kotarski liječnik. Na međunarodnom planu član je europske grupe za unapređenje opće medicine i Svjetske udruge za ruralnu medicinu. Jedan je od vodećih čelnika borbe protiv pušenja u Hrvatskom liječničkom zboru i Ministarstvu zdravstva. Na toj dužnosti održao je oko tristo predavanja. Uz dvije knjige i oko 150 radova iz područja javnoga zdravstva pažnju posebno plijeni Šimunićeva knjiga Zašto ne pušiti?. Ta je zbirka 515 pitanja i odgovora doživjela već četvrto izdanje.

Kolumbov brodski dnevnik

Prvi pisani dokument o pušenju duhana nalazimo u Kolumbovu brodskom dnevniku iz 1492. Opisao je domoroce na američkom tlu koji sa zapaljenim smotuljcima u ustima hodaju obavijeni dimom. U Europu su duhan prenijeli Kolumbovi mornari i pratioci. U sljedećih 450 godina pušenje je uglavnom društveno prihvaćena navika. Za subjektivna dobra ili loša iskustva pušača odnosno nepušača još nema čvrstih argumenata i dokaza. Posljednjih sedamdesetak godina znanost je otkrila nevjerojatne činjenice o štetnosti pušenja i dokazala mnoge loše posljedice za zdravlje ljudi, za gospodarstvo i države u cjelini. Duhanski dim, osim što izaziva ovisnost, najveći je narušitelj zdravlja (godišnje obolijeva sto milijuna osoba) i ubojica ljudi (četiri milijuna umire ih ranije svake godine, samo u Hrvatskoj četrnaest tisuća). Oboljeli su od raka pluća u 90-95 posto slučajeva pušači, od raka grla 95-100 posto, od raka ostalih organa 45-50 posto, pušači su 75-80 posto plućnih bolesnika te 20-25 posto ljudi s kardiovaskularnim bolestima. Čak polovina bolničkih pacijenata liječi se zbog udisanja duhanskog dima. Tu treba podsjetiti i na veliki problem pasivnog pušenja jer tek 15 posto dima udiše pušač dok ostalih 85 posto lebdi u okolišu. U Hrvatskoj su od ukupnog broja stanovnika 34,1 posto muškaraca i 26,6 posto žena pušači, oko 70% djece pasivni su pušači od rođenja. Time je dakako usporen intelektualni i fizički razvoj djeteta, a bilo je i slučajeva nagle smrti dojenčadi uzrokovane trovanjem ugljičnim monoksidom u zadimljenom prostoru. To je dokaz koliko je roditeljska svijest u nas nerazvijena, dok se u Norveškoj pušenje pred djecom kažnjava kao prekršaj.

Antipušačka kampanja

U Americi su u Kennedyjevo doba krenula istraživanja štetnosti duhanskog dima. Zaključni spis iz tog vremena Pušenje i zdravlje, poznatiji kao Terryeva bomba, na četiristo strana donosi saznanja 150 stručnjaka. Od tada antipušačka kampanja ne prestaje s radom, poticana uvijek novim šokantnim rezultatima istraživanja. Od kada je utvrđena četiri puta veća potrošnja za zdravstvenu zaštitu pušača, oni se teže zapošljavaju. Duhanska industrija priznala je da svojim proizvodima legalno truje i ubija potrošače.

Zbog poznavanja posljedica danas se provodi sustavno suzbijanje pušenja. U tome se ističu Svjetska zdravstvena organizacija, udruge protiv raka, UN i Svjetska banka, koja tvrdi da je pušenje uzrok gubitka od dvjesto milijardi dolara u svijetu svake godine.

U nas rješavanje problema tek kreće. Protiv pušenja treba se boriti na svim područjima društva počevši od obitelji, školstva, vjerskih zajednica do športa i gospodarstva, sa zdravstvom kao nositeljem programa. Sustavno podučavanje i masovno informiranje odnosno propaganda zasigurno bi potaknuli pozitivne promjene.

Najnoviji dokumenti kažu da je cigareta najveći suvremeni ubojica ljudi — sa oko sto milijuna žrtava u 20. stoljeću. Kako se ne bi ispunila predviđanja za 21. stoljeće o milijardu smrtnih slučajeva uzrokovanih pušenjem, poslušajmo poruku/parolu Svjetskog dana nepušenja (31. svibnja) 2000. Cigareta ubija, ne dajte se prevariti!

Ana Kirin