U spomen Mladenu Kuzmanoviću

»Kaj: časopis za književnost, umjetnost i kulturu«, gl. ur. Božica Pažur, godina XXXIV, br. 6, Zagreb, 2001.

Posljednji broj časopisa »Kaj« započinje oproštajem od dr. Mladena Kuzmanovića, znanstvenika koji je najviše pridonio upravo na području dijalektologije. Rubrika U spomen Mladenu Kuzmanoviću donosi nekoliko tekstova u kojima autori, svak na svoj način, pišu o njegovu životu i djelu. Tekst Jože Skoka Ignis festivus Mladena Kuzmanovića osvrt je na neke reprezentativne Kuzmanovićeve studije književnosti na kajkavskom narječju, Frane Paro svjedoči o znanstvenikovoj »romantičarskoj zanesenosti tiskarom kao pravim locus natalis svake knjige«, Tomislav Premerl evocira zajednička mladenačka druženja i formiranje u moralnom i kreativnom smislu, dok se Ernest Fišer i Boris Szütz od Mladena Kuzmanovića opraštaju literarnim posvetama.

Suvremena kajkavska književnost donosi izbor iz nekoliko zbirki kajkavske poezije Božice Jelušić, čime se obilježava trideseta obljetnica njezina književnog rada. Izbor je popraćen tekstom u kojem Božica Pažur analizira neka od obilježja te poezije. Kratkim pričama Josipa Rogine i Branke Jagić predstavljeni su radovi s natječaja časopisa »Kaj« za kratku kajkavsku prozu. Suvremena dječja kajkavska književnost, tema je sljedeće rubrike ovog broja, u kojoj će se naći izabrane pjesme sa Zbora malih pjesnika održana u Zlataru 2001, kao i izbor iz kajkavske lirike za djecu pjesnika Ivice Jembriha. Zagrebačke teme donose pripovijest Kipec starog fotografa Zvonimira Milčeca te sedmi nastavak kulinarske proze Drvinjski štikleci Borisa Szütza, u kojoj će se naći tekstovi nadahnuti brojnim tradicionalnim jelima, od juhe paradajzerice pa do novogodišnjeg odojčeka.

Znanstvene radove donose dvije pretposljednje rubrike broja. U rubrici Iz književno-jezične baštine Ivan Zvonar u svom članku predstavlja gotovo nepoznatu zbirku usmenih narodnih pripovijesti iz Štajerske, koju je istraživač Matija Valjavec Kračamanov tiskao u Varaždinu 1875, dok Miroslav Šicel piše o pjesničkim pokušajima grofa Josipa Jelačića, analizirajući dvadesetak pjesama iz njegove zbirke Eine Stunde der Erinnerung objavljene 1846. godine. Tematika graditeljskog naslijeđa i vrtne arhitekture u istoimenoj rubrici predstavljena je radom Bojane Bojanić Obad Šćitaroci i Mladena Obada Šćitaroci, u kojem pišu o perivoju u Jelačićevim Novim dvorima, baveći se pitanjima poput nastanka perivoja ili problematike njegove obnove.

Posljednje stranice broja rezervirane su za Kroniku kajkavijanu u kojoj će se naći prikaz važnijih događanja, kao i recenzije kajkavskih izdanja. Šesti broj »Kaja«, posljednji za proteklu godinu, bez velikih iznenađenja i već uhodanim načinom i rubrikama ispunjava temeljnu nakanu promicanja i proučavanja umjetnosti i kulture kajkavskoga govornog područja.

Ljubica Anđelković