Škrinja povjesnica

Tomislav Marijan Bilosnić, 3000 ZA DAR, Matica hrvatska Zadar, 2001.

Legenda o gradu Posejdonova sina, o još predrimskoj, liburnskoj Iaderi, i povijesna istina slažu se, napominje autor, barem u jednom razlogu postanka i opstanka Zadra na vjekovnoj vjetrometini: luka sa zaklonom (porto di poggiota) oznaka je njegova pitoma položaja, zbog kojega su njegove gradske obale nazvane perivojem Dalmacije i zbog kojega je mnogima bio svakovrsni izazov.

Tema je ovih, naizgled lepršavih, priča Zadar — prošlost njegova i odraz prošlosti u današnjici, a motiva je doista napretek: fragmenti minulih stoljeća, u ljepoti, težnjama i značenju isprepleteni s mediteranskim mirisom, povijesnim mijenama i osebujnim zadarskim življenjem.

Ovo je knjiga Zadru za dar, za tri tisućljeća njegove pisane povijesti i neznano koliko prapovijesti, kreirane energijom starinaca i naseljenika, ljudi koji su u nj dolazili i iz njeg odlazili utiskujući svoj trag. Između tvrdih korica, s asocijacijom na gradske zidine kao svojedobno svrhovite urbane strukture, kao ogrlice grada unutar koje je konačni prostor vlastita doma, pisac je sakupio 99 članaka / podlistaka objavljenih u »Slobodnoj Dalmaciji« od ožujka 1994. do listopada 1996.

Proistekla iz težnje da se spoznato ne izbriše iz pamćenja zajedno s kratkotrajnošću dnevnih novina nego da traje kao znak, put i opomena, ova knjiga, u namjeri i iskazu jednostavan rukopis, postaje i sama svojevrsnim naslijeđem.

Utemeljenje Zadra, autohtono stanovništvo, naseljavanje, mitovi i legende, zanati, vojske i vojne, vladari i vitezovi, ribari i mornari, glagoljaši, ilirci, sveci zaštitnici, pisci, tiskare i knjižari, zlato i srebro Zadra, borba za hrvatsku državu... — tek su dio ove zadarske škrinje — povjesnice.

Pisac je otvara bez ozbiljnosti povjesničara, a povijesno utemeljeno, bez nakane da otvara raspru, a ipak da zainteresira, emotivno, a bez patetike — Zadru s ljubavlju.

Marijana Lisjak