Vijenac 211

Arhitektura

Izazovi prostora

Poput spota grad

U Nizozemskom arhitektonskom institutu (NAI) u Rotterdamu u tijeku je izložba zanimljiva naslova Clip City koja razotkriva međuodnose prostora-arhitekture-grada i glazbenih videospotova.

Izazovi prostora

Poput spota grad

U Nizozemskom arhitektonskom institutu (NAI) u Rotterdamu u tijeku je izložba zanimljiva naslova Clip City koja razotkriva međuodnose prostora-arhitekture-grada i glazbenih videospotova. Michael i Janet Jackson u basnoslovno skupu visokotehnološkom setingu, divovski Rolling Stonesi što se razmeću skajlajnom New Yorka ili pak rasplesani Jamiroquai unutar bijele kocke — važnost prostora i arhitekture u glazbenim je klipovima u neprestanu porastu

I to ne samo kao vizualna pozadina ili neizbježni dekor nego sve više kao izazov ambicioznijim redateljima za eksperimentiranje novim vrstama prostornosti.

Klip do klipa

Glazbeni videospot specifičan je žanr videa, koji nastaje prodorom pop-glazbe u masovne medije. Po svom karakteru interdisciplinaran i multimedijski, pridaje podjednako značenje glazbenoj i vizualnoj komponenti. Za razliku od svog rođaka videoarta, usmjerena umjetničkom istraživanju graničja medija u procesu percepcije zbilje, muzički je klip primarno u funkciji predstavljanja popularne glazbe, po čemu je bliži reklamnim spotovima s kojima dijeli slične strategije kratke kondenzirane forme: brze montažne ritmove, vizualno bogatstvo, slobodnu kombinaciju narativnih obrazaca i eksperimentalnih postupaka. Muzički klipovi imaju zaokruženu priču zasnovanu na jednostavnim lakorazumljivim porukama, a njihov je utjecaj, posebno na mlade populacije, golem i ne ogleda se samo u kreiranju glazbenog ukusa nego i na formiranje suvremenih modnih trendova u odijevanju i stilu, a neki idu čak i dalje provocirajući percepciju seksualnosti i društveno prihvatljiva ponašanja. Tako muzički spotovi u svom kratkom ali izazovnom trominutnom trajanju ne prodaju samo uratke pop-zvijezda, nego i životni stil i svjetonazor.

Utjecanje setingu

Klipovi su pravi radovi suvremenoga slici orjentirana društva. Kako bi bili uvjerljivi i zavodljivi svojim konzumentima, oslanjaju se na njihovu fascinaciju vizualnim, što ih čini idealnim medijem za eksperimentiranje prostorom i slikom. Ovisno o atmosferi i dojmu koji želi postići redatelj će odabrati zavodljivu, fantastičnu ili naprosto apstraktnu predodžbu, a pored autentičnih mjesta — uzbudljiva gradskog krajolika (New York) ili stvarne arhitekture kao pozadine, autori se sve više utječu setingu što prezentira artificijelni prostor kreairan digitalno ili pak namjenski izvedenom scenografijom, koja u ekstermnim slučajevima doseže milijunske vrijednosti. Tako je scena za video Scream Michaela i Janet Jackson, redatelja Marka Romaneka, u kojem se brat i sestra nalaze na do posljednjega detalja dizajniranu svemirskom brodu koštala sedam milijuna dolara. U spotu Dijete (2000), redatelja Hi5, slika prostora generirana je samo grafičkim sredstvima: tekstom su oblikovane zgrade, ulice, popločenje — iluzija prostora uz pomoć ograničenog operativnog registra.

Grad kao nadahnuće

Gradovi s prepoznatljivim vizurama dio su kolektivnog pamćenja i identiteta i mjesta individualnih sudbina i sjećanja. Nakon tragičnih događanja od 11. rujna prošle godine ljudi su postali svjesni da je karakter grada određen njegovim ikonama i specifičnom atmosferom te koliko je bolno i teško kada nestanu ti simboli. Gradovi poput New Yorka, Las Vegasa, Miamija, Tokija, Pariza ili Londona imaju posebnu i opće prepoznatljivu sliku koja je sinonim za određeni životni stil i kulturu. Stoga nije čudno da se izborom konkretnog grada i njegovih ikona kao pozadine u velikoj mjeri određuje karakter i poruka glazbenog spota. Dok uvećani šeću ulicama Kineske četvrti, Central parka ili Manhattana u spotu Davida Finchera Ljubav je snažna (1994) divovski uvećani Stonesi kroz prepoznatljive gradske vizure proklamiraju ideje slobode, dinamike i multikulturalnosti. Za mnoge je umjetnike, fotografe i pisce grad izvor nadahnuća, za neke pak sinonim tjeskoba i otuđenja suvremenog društva. Tako se u spotovima nekih autora pokazuju tamne strane modernih gradskih aglomeracija, u kojima je čovjek izopćenik i žrtva mjerila i anonimnosti grada te pati zbog destruktivnih snaga što se kriju u suvremenoj urbanoj džungli, no većina je ipak pozitivno obojena.

Muzički klipovi nezaobilazna su komponenta urbane kulture i kulture mladih, a njihov je utjecaj u neprestanom porastu. Od svih suvremenih izraza popularne kulture oni možda najbolje reprezentiraju dinamičan i stalno promjenjiv karakter današnjega vremena. Posredovanjem golemih ekrana na ulicama i trgovima modernih metropola spotovi su sve zastupljeniji element gradske ikonografije i javnog urbanog prostora, zamagljujući granice između zbiljskog i virtualnog.

Vinko Penezić

Vijenac 211

211 - 4. travnja 2002. | Arhiva

Klikni za povratak