Ljepota veza

Jelka Mihaljev, Hrvatski baranjski vez, Matica hrvatska Osijek

»Mara veze lipotu vezove

ispod grana bila ’orgovana,

k njoj dolazu tri mlada čobana.

Pribije se grana ’orgovana,

pa ubije tri mlada čobana.

Padu snizi, padu labudovi,

pospadali Marini vezovi.«

Tim stihovima narodne pjesme koju je autorici kazivao dida Steva Balatinac Keklja iz Gajića završava ona svoj predgovor. Uvodni tekst zapravo je kratka autoričina biografija koja je predavala hrvatski jezik i povijest u školama u Dražu i Keklju. Tamo se saživjela s mještanima, posebice ženama, i oduševljena njihovom voljom i ljubavlju prema vezenju nakon naporna rada nastavila s đacima u školi njegovati tu tradiciju. Da ne bi sve ostalo na opisivanju kako se koji vez radi, ona čak postavlja i pitanja, etnološki vrlo zanimljiva: Kako je motiv ptice s rubine iz Draža identičan onom iz Monoštora iz Bačke ili onima iz Ate i Kukinja u Mađarskoj? No to je pitanje na koje tek treba odgovoriti. Pretpostavki ima, ali pravoga odgovora ne.

Zato sam i započeo ovaj prikaz stihovima iz narodne pjesme koji se mogu tumačiti na različite načine. Treba ih samo — protumačiti.

Jelka Mihaljev opisuje svaki vez posebno: legutke, žeravke, ošca, piliće i tice, pitlove i mnoge druge. Svaki opis, od kojih neki imaju i numerički objašnjenju strukturu vezenja, popraćeni su slikama i nacrtima.

Nacrti zorno pokazuju kako se što veze, dok slike prikazuju, u crno-bijeloj tehnici i u boji, kako ti naizgled jednostavni, a zapravo teški vezovi u koje treba uložiti mnogo truda i muke izgledaju na samoj rubini ili kao predložak na platnu.

Dakle, u ovoj knjizi detaljno je obrađeno vezenje, čini mi se da detaljnije i ne može, da bi se sačuvala narodna baština, ali i da bismo s vezom spoznali neke druge stvari kojih možda nismo svjesni. Jer gledajući u motive ili, bolje rečeno, vezene slike, možemo doći i do različitih zamisli i, vjerojatno, začuđujućih razloga.

Valja napomenuti da se na početku knjige nalaze recenzije Jelke Radauš Ribarić i Zdenke Lechner, koje nas iz povijesne, ali i blisko sadašnje perspektive uvode u ovu vrijednu knjigu, koja, moram to reći, nije namijenjena samo ženama.

Krešimir Blažević