Vrijedan tekst u lijepoj knjizi

Knjiga Književni protusvjetovi, Poglavlja iz hrvatske moderne čiji su autori Nikola Batušić, Zoran Kravar i Viktor Žmegač predstavljena je 6. ožujka 2002. u palači Matice hrvatske u Zagrebu.

Josip Bratulić, predsjednik Matice hrvatske, izrazio je zadovoljstvo što je knjiga izašla u Matici hrvatskoj. Bratulić je naglasio da je ona temeljna za hrvatsku modernu, koja je civilizacijski prijelom u književnosti, filozofiji i društvenim znanostima te je kao takva odredila nova događanja u Europi.

Krešimir Nemec nazvao je autore moćnom gomilicom koja je dogovorila temu te je svaki iz svog kuta osvijetlio jedan aspekt moderne. Nikola Batušić ograničio se na problematiku vezanu uz dramsku produkciju, Zoran Kravar na pjesničku produkciju, a Viktor Žmegač na proznu. Ono što Nemec smatra posebnom vrijednošću, svaki autor plete mrežu svjetonazorskih, kulturoloških asocijacija koje nadmašuju okvire formalnoga žanrovskog ograničenja. Njihova duhovna povezanost zajednički je okvir razdoblja. Podudaranje različitosti i jedinstvo suprotnosti nije samo hrvatska specifika nego općenito obilježje književnosti moderne zapadnoga kulturnog kruga. Autorska analitička pozornost usmjerila se na tematska lica i naličja hrvatske moderne i upravo u tom sloju, naglasio je Nemec, kriju se najveći neistraženi potencijali hrvatske moderne.

Sibila Petlevski naglasila je da je djelo Književni protusvjetovi iskorak iz uobičajenoga predstavljanja teme modernizma. Ova je knjiga projekt — nešto novo, sagledavanje razdoblja moderne na novi način. Ona je znanstveno utemeljena, ali i vrlo pomodna knjiga. Sibila Petlevski naglasila je da je danas potrebno posebno se založiti protiv konformizma lakog čitanja i inzistirati na ponovnom napornom čitanju literature. Obilježja knjige jesu znanstvena utemeljenost, inovativnost i traženje podudarnosti u sklonostima modernista. Knjiga ustrajava na užitku čitanja, otvorena je i pruža užitak polemiziranja. Autori Književnih protusvjetova pretpostavljaju veliko poznavanje srednjoeuropske literature, ističe Andrea Zlatar. Pri tome njihov koncept nije opterećen biografijom pojedinih pisaca i datumima izdanja. Oni su oslobođeni tereta povijesti književnosti. Knjiga podrazumijeva vrlo obrazovanoga čitatelja. Analizom se može doći do zaključka da je hrvatska moderna dio europskog miljea. Stvorena je kultura razdoblja moderne i pritom se tematika pokazuje presudnom. Dvije su teme uvijek u opoziciji: tema grada i tema pojedinca. Grad se pojavljuje u opoziciji prema selu, urbanost se pojavljuje u opoziciji prema prirodnom, naturalnom, a suvremenost u opoziciji prema prošlom. Pojedinac se pretpostavlja kao reprezentant zajednice. Analiziran je u suodnosu pojedinac — nacija te pojedinac u odnosu prema samom sebi. Kamovljev citat »Jer ja nisam ja« neidentifikacijski je model znanstvenoga subjekta. To su protusvjetovi moderne, zaključila je Andrea Zlatar. Na kraju je Viktor Žmegač otkrio da je knjiga bila naručenam jer je potrebu za takvom knjigom prepoznala njezina urednica Jelena Hekman. »Budući da autori ne mogu reći je li knjiga dobra, oni mogu mirne duše reći da je knjiga lijepa« — rekao je Žmegač i zahvalio na trudu recenzentima i svima koji su je radili od prve do posljednje faze.

Kristina Silaj