O Humačkoj ploči

»Hrvatska misao«, časopis za umjetnost i znanost, br 21, MH Sarajevo, gl. ur. Mirko Marjanović, 2001.

»Hrvatska misao« tromjesečni je časopis koji izdaje Matica hrvatska Sarajevo. U dijelu posvećenom znanosti objavljeni su tekstovi zemljopisno vezani uz područje BiH (Nela Rubić: Stara hrvatska književnost u BiH (II. dio), Andrija Nikić: Franjevački samostani u okolici Počitelja, Josip lisac: Prostiranje istočnobosanskog dijalekta, Rajko Glibo: Ramski bećarac i ramska ganga), a tu se nalazi i tekst Sanje Vulić Istraživanje Ivana Milčetića na gradišćanskohrvatskom govornom području, kao i rad Tereze Buconić Gović Šetnja dubrovačkim ljetnikovcima.

Iza podnaslova Umjetnost nalazi se priča Nevenke Nekić Ubojstvo u WTC. Odabravši aktualni okvir za svoju pripovijetku, spisateljica u njega smješta dvojicu likova: starog no još vitalnog profesora nobelovca koji vjeruje da osim znanosti o čovjeku govore i tisuće godina duhovnog razvitka, i njegova nadobudnog učenika koji je uvjeren da molekula DNK krije odgovore na sva pitanja. Slijedi Pismo snajperisti iz knjige Dan poslije rata talijanskog novinara Tonija Capuozzoa koji je pisao o ratu u BiH, a koju je s talijanskog prevela Vinka Jurić.

Posebnu pažnju svakako zaslužuje rad fra Bonicija Rupčića koji je priredio Tonči Grbelja, u kojem nas fra Rupčić upoznaje s najstarijim pisanim spomenikom u BiH — Humačkom pločom, koja potječe iz X. ili XI. stoljeća. Natpis na njoj zanimljiv je za povijest, arheologiju, paleografiju i lingvistiku koje još nisu rekle posljednju riječ oko njezina tumačenja.

Još jedan naslov objavljen u ovom broju plijeni pažnju svojom aktualnošću. Radi se o tekstu Vrijeme slabosti ljudskih zajednica i retorika bijega u imitaciju Boga u kojem Adnan Butković daje teorijske temelje »globalnog sukuoba« zapada i islama.

Lijepo grafički oblikovan časopis »Hrvatska misao« nudi mnoštvo tematski šarolikog kvalitetnog štiva.

Goran Ivaniš