Migracije srijemskih Hrvata

Knjiga Jasne Čapo Žmegač Srijemski Hrvati — Etnološka studija migracije, identifikacije i interakcije, predstavljena je 7. ožujka u palači Matice hrvatske.

Rezultat dugogodišnjega znanstvenog istraživanja, to autorsko djelo sadrži i po jedan prilog dr. Muraj i dr. Grgić.

Alica Wertheimer-Baletić kao posebnost tog teorijski i metodološki vrijedna etnografskog djela istaknula je autoričin poziv čitatelju da sam stvara svoje znanstvene interpretacije. U središtu istraživanja na virovitičkom, doseljeničkom području nalaze se pojedinačna iskustva ljudi. Migraciju srijemskih Hrvata treba promatrati u kontekstu širih migracijskih tokova devedesetih godina na području bivše Jugoslavije. Naime, seobom poglavito Hrvata i Srba prema svojim domovinama tada je povećana etnička homogenost pojedine države. Uz progon iz zavičaja susrećemo i drugi oblik prisilne migracije — progon Hrvata kao pripadnika za Srbe neprijateljske manjine iz istočnosrijemskih sela u pojedine krajeve Hrvatske. Dvadeset i dvije tisuće srijemskih Hrvata doselilo je u Hrvatsku organizirano, računajući na zamjenu dobara s hrvatskim Srbima. Uzorni poljoprivrednici i zemljoposjednici orijentirani na tržišnu proizvodnju iz velikih srijemskih sela s brojnim stanovništvom, u virovitičkom kraju prolaze kroz težak proces prilagodbe. Zbog ekavskoga govora srijemskih Hrvata starosjedioci stvaraju negativna stajališta prema tim spretnim trgovcima, materijalno nadmoćnijim — Jedni Srbi otišli, drugi došli. No postupnim približavanjem razlike nestaju i dolazi do promjena društvenih odnosa obiju populacija. Vidimo, dakle, da je migracija primarno društveni fenomen. Ova knjiga, nastala autoričinim sudjelovanjem i promatranjem starosjedioca i doseljenika znanstveno je relevantna za etnologiju i geografiju, s naglaskom na etnografiji, i antropologiju.

Tvrtko Zebec pohvalio je knjigu kao jedinstven, neispolitiziran uvid u bit problema s ljudske i znanstvene strane. Sustavnost, jasnoća i jednostavnost izraza čine ovu knjigu o povijesti Srijema i srijemskih Hrvata prihvatljivom i široj publici. Brojni autentični iskazi potenciraju dinamičan tempo, koji nas uvlači u emocije i živote doseljenih Srijemaca.

Naposljetku je Jasna Čapo Žmegač označila svoju knjigu kao obiteljski projekt. Njezino je stvaranje potaknuto interesom za povijest šire obitelji, čiji su mnogi članovi podijelili svoja iskustva ili pak sudjelovali sponzoriranjem objavljivanja knjige. Autorica otkriva svoj istraživački položaj: analizi problema pristupila je s autsajderske pozicije objektivnog znanstvenika i s druge, unutrašnje, obiteljske strane.

Ana Kirin