Melankolična princeza

Aziza Mustafa Zadeh pomalo je neobična, i na svoj način svakako egzotična, umjetnica, kojoj će nemalen broj ljubitelja jazza zanijekati izrazitu džezističku profiliranost

Baku, glavni grad dalekog nam Azerbajdžana, bio je, što je zanimljivo, među prvim u nekadašnjem Sovjetskom Savezu koji je kao međunarodnu prometnu luku s dolaskom mnogobrojnih stranih brodova jazz dotaknuo, potaknuvši neke tamošnje glazbenike ozbiljnoglazbene provenijencije i edukacije da se okrenu tom američkom glazbenom fenomenu. Jedan je od takvih primjera bio skladatelj i dirigent Eduard Gazarov, otac nam već dobro poznata jazz-pijanista Davida Gazarova. Glazbeni su putovi toga glazbenika doveli i u našu blizinu, a slična je sudbina čini se bila suđena i pijanistici i vokalistici Azizi Mustafi Zadeh. David i Aziza su vršnjaci, a i njezin je otac Vagif Mustafa Zadeh bio također pijanist i skladatelj, koji se prije više godina pojavio i u programu jazz-festivala u Tallinu. Umro je rano, u 39. godini, usadivši kćeri od najranije mladosti ljubav za glazbu pa će Aziza rano početi s učenjem glasovira i biti u početku povezana s autorima klasične glazbe Johannom Sebastianom Bachom, Claudeom Debussyjem, Mauriceom Ravelom i Sergejem Rahmanjinovim, ali donekle i s jazzom. Majka, nekad istaknuta pjevačica zaslužna je pak što je Aziza i propjevala. Rođena 1969, a već kao sedamnaestogodišnjakinja, sad već inspirirana poznatim američkim jazz-senzitivcem i vrsnim harmoničarom, pijanistom Billom Evansom, pobjeđuje na poznatom međunarodnom natječaju za mlade džeziste Thelonious Monk u Washingtonu. Dobiva prvu šansu u Sjedinjenim Državama, snimivši i svoj prvi CD, Dance od Fire, s gitaristom Alom De Meiolom i basistom Stanleyem Clarkom.

Razvivši se u atraktivnu mladu ženu orijentalnih crta lica, Aziza Mustafa Zadeh nakon nekoliko godina traženja vlastita glazbenog izričaja pripada danas u Zapadnoj Europi među zapažene pijanistice i pjevačice, i to ponajprije u području danas popularna etno-jazza. Vrlo marljiva i glazbi potpuno predana, žanje uspjehe na mnogim europskim pozornicama i međunarodnim festivalima jazza i kao pijanistica i kao vokalistica. Posebno je tražena posljednjih godina, što nije samo rezultat njezine neprijeporne nadarenosti i lijepe vanjštine, nego u jednom dijelu europskog jazza i trenutačne popularnosti nečeg izvan klišeja, u što dakako ulaze i fuzije folklornih motiva inkorporiranih u kontekst jazz-idioma. Aziza Mustafa Zadeh u vještu kombiniranju Europi egzotične azerbajdžanske melodike s jazz-harmonijom ide korak dalje pa u tu fuziju uključuje i elemente klasične glazbe. Na taj način ona svojim interpretacijama postaje vrlo zanimljiva ne samo klasičnim jazzom zasićenim europskim slušateljima nego i glazbenim kritičarima koji se zabavljaju analizama Azizina pristupa modernom jazzu.

Velik je uzgon trenutačnoj popularnosti Azize Mustafe Zadeh dao i njezin nedavno ostvaren CD nazvan Shamans, koji potpisuje čuvena diskografska etiketa Decca. Program tog diska uključuje i niz njezinih originalnih skladbi ili skladbi njezina pokojnog oca za koje je u užim glazbeničkim krugovima poznato da ih sama potpisuje (!?), te jednu transkripciju Bachove Partite u E-molu pod naslovom Bach — Zadeh. To je kompakt-ploča u ovom trenutku u Njemačkoj u zamjetnu medijskom prodoru.

Aziza Mustafa Zadeh živi i djeluje već dulje vrijeme u Europi, ponajviše u Njemačkoj, općinstvo koje je, čini se, najviše cijeni. Njezino se ime kao solo-pijanistice ili pjevačice često nalazi u programima brojnih europskih festivala jazza. »O glazbi mogu najviše naučiti u Europi, za to nije potrebno ići u SAD«, ističe melankolična princeza, kako joj od milja tepa njemački jazz-tisak. Pa ipak valja reći da joj ranije spomenuti američki debi kao i recentni nastupi s jedinstvenim vokalistom Bobbyjem McFerrinom itekako podižu međunarodni rejting.

Aziza Mustafa Zadeh pomalo je neobična, i na svoj način svakako egzotična, umjetnica, kojoj će nemalen broj ljubitelja jazza zanijekati izrazitu džezističku profiliranost. Bilo bi zanimljivo čuti (i vidjeti!) kako bi njezin nastup primila i ocijenila naša jazz-publika. Za njemačku tijekom dulje turneje u veljači, kad je nastupila u petnaest gradova od Berlina do Frankfurta, nije bilo dileme, svi su bili jedinstveni u ocjeni da je riječ o vrlo originalnoj interpretkinji suvremenog i fuzijskog jazza, o kojoj će se zacijelo još mnogo čuti. Zahvaljujući djelomično i tim uspjesima Aziza Mustafa Zadeh pozvana je da s ranije spomenutim američkim vokalistom Bobbyjem McFerrinom nastupi i na predstojećem 33. međunarodnom jazz-festivalu u Burghausenu.