Kultovi, obredi, staklo, nakit...

Ivan Pedišić, Rimska Skardona, Matica hrvatska Skradin

Ovaj kratki prikaz knjige Rimska Skardona započet ću od kraja. Naime prije opširne bibliografije nalaze se dvije recenzije naših poznatih znanstvenika, Marina Zaninovića i Slobodana Čače. U njima oni ne štede pohvale djelu Ivana Pedišića, Marin Zaninović čak mu i zahvaljuje na knjizi. Osim toga njihove recenzije pohvaljuju cjelokupan rad šibenskog arheologa. Ivan Pedišić rođen je 1942. na Pašmanu u mjestu Pašman. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomira arheologiju i povijest. Upravo spoj između dviju znanosti čini knjigu zanimljivom i običnom čitatelju. Pedišić je neumoran radnik i osim toga istraživanja obavio je i mnogo drugih terenskih radova.

Lokalitet Skardona pak posebno mu je važan jer se njime bavio još kao volonter.

Sustavno i čitko

Knjiga je vrlo sustavno pisana, jasnim i sažetim stilom tako da je dostupna i onima koji se samo zanimaju za prošlost na hrvatskim prostorima. Pedišić najprije pojašnjava smještaj antičke Skardone. Zatim slijedi vrlo zanimljivo poglavlje o povijesnim izvorima. Antički lokaliteti na području Skradina i bliže okolice poglavlje je čiji naslov sve objašnjava. Za obične čitatelje nestručnjake najzanimljivija su pak poglavlja Kultovi, Obred pokapanja i Nadgrobni spomenici. U njima se nalazi pregršt zanimljivosti koje Pedišić, kada je riječ o manje poznatim pojmovima, ili podrobnije pojašnjava ili, ako su u pitanju latinski nazivi, prevodi. Zatim u četiri preostala poglavlja piše o keramici, staklu, nakitu, dok u poglavlju Ostalo nabraja sve predmete koje je pronašao, a ne uklapaju se u prethodna primjerice zec od jantara).

Ništa manje važan slikovni je dio knjige, možda i opsežniji od tekstualnoga. Fotografije je snimilo nekoliko fotografa i sve su veoma kvalitetne. Dakako, tu su i tlocrti i crteži. Sav likovni dio u funkciji je što boljega objašnjenja teksta.

Krešimir Blažević