Izdanja udruga Matice hrvatske

Bujština 2001, književno-povijesni zbornik, gl. ur. Željko Sušek, Matica hrvatska Umag, 2001.

Zbornik Matice hrvatske Umag — Bujština, na više od 280 stranica donosi pravo bogatstvo poezije i raznovrsnih tekstova uglednih stručnjaka s književno-povijesnog područja. Tako možemo naići na rubrike Iz prepiske (Viktora Cara Emina s Rikardom Katalinićem Jeretovim, primjerice), Iz tiska (Hrvatski ribari i granice), ali i In memoriam (Vladi Gotovcu, Vinku Kulundžiću itd.).

Napose je dragocjen prilog poezije Giuseppea Ungarettija na talijanskom i hrvatskom jeziku, ili poneka starinska fotografija koja bljesne na stranicama — poput one s bojišnice, potpisane kao »Vojnik spava: kada, gdje, koje godine, na čijoj strani?«, priložene uz tekst Marka Simića Po Europi se gase svjetla, ili Umaških ribara uz tekst Ive Biondića Tko je komu rasist (Je li slavistika uvjetovana geopolitikom?).

Ima tu i osvrta na vrlo aktualne probleme, poput ogleda Lucijana Kinika na prijepore oko hrvatsko-slovenske granice i hrvatsko povijesno iskustvo, ili raznih rasprava o pravopisu (Stjepan Ivšić, Željko Sušek, Mir Harven, Ivo Škarić), kao i vrlo zanimljivih članaka, poput onoga filološkog Branimira Crljenka Čakavci nisu Slovenci, ili Iz povijesti školstva Bože Jakovljevića, te Sveti Peregrin, zaštitnik grada Umaga Tonke Sušek. Iznimni su i prilozi Mladena Raca i Andrije Željka Lovrića, s Instituta Ruđera Boškovića u Zagrebu, o prazemljopisu i geoekološkom razvoju Istre i sjevernog Jadrana te Lovrićev Ekobotanički pregled hrastova u Istri i na Sjevernom Jadranu, kao i članak Zyelimeera Yošame i Marijana Horvata — Milekovića Podrijetlo, značenje i sudbina starodalmatinskog jezika.

U Bujštini nalazimo i obilje najraznovrsnije poezije — od učeničkih radova, preko autora poput Ankice Kale, Sanje Petrov ili Nevenke Uljanić, do posljednjih objavljenih pjesama nedavno preminula Ive Balentovića, odnosno Ivana Slamniga, Vlade Gotovca i Dragutina Tadijanovića.

Katarina Marić

Ružarij o ljubavi

Katica Keti Remetin, Slike iz komona, Matica hrvatska Kaštela, 2001.

Krist je vječni život — to je ishodište optimizma kojim zrači jedanaest priča i Molitva u pjesmi ove (osme) knjige Kaštelanke Keti Remetin. Unutarnji njihov prostor — ladice komona presvučene patinom vremena, ispunjavaju kaštelanski vinogradi i masline, starohrvatske crkve, običaji, more, nacionalni znakovi, motivi ostvareni u temi pomalo zaboravljene idile, u priči o braku, djeci i obitelji kao svetinji i o svetosti ognjišta, o majčinu srcu kao anđeoskom pozdravu...

Priče se zasnivaju na opreci čežnje i nedostižna cilja, vjerne i iznevjerene ljubavi, rastanka i sastanka, siromaštva i bogatstva, čestitosti i pokvarenosti, snova i zbilje negdašnjega kaštelanskog zavičaja i življenja, a raspleti su pretežno sretni kao u kakvoj starinskoj bajci.

Ljubav je most do savršenoga duhovnog neba, do kojega dolazimo vjerom, molitvom i dobrim djelima, a patnja i križevi koje na putu nosimo pročišćenje su i okajanje.

»Moje je pisanje obilježeno kršćanskim znakovljem, kršćanskim jedrima što jedre bespućem ovoga svijeta, ali isto tako obilježeno i zlatnim sidrom što sluti smiraj u sigurnosti Očeva Doma« — ovime u uvodnom slovu spisateljica otklanja možebitne dvojbe u iščitavanju starih slika iz komona uspomena.

Slike iz komona, kao vješto ispričane priče u kojima se idealizirani prizori nostalgično odlistavaju kao spomenar ljubavi i duhovnog blaženstva, zasigurno će imati svoje čitatelje.

Marijana Lisjak

Život u Vinišću

Ivan Pažanin, Iz povijesti Vinišća i trogirskog primorja, Matica hrvatska Trogir, Trogir, 2001.

Odlično opremljena i iznimno zanimljiva knjiga Ivana Pažanina, poznatog imena znanstvene i stručne literature, za kojim je (između ostalog) i pedesetak radova s kulturno-povijesnim temama trogirskog primorja.

Podijelivši svoj rad u dva dijela — opću i gospodarsku povijest te društvene i kulturne teme, Pažanin među ostalim govori i o povijesti Vinišća, Drvenika i Ploča do polovice 19. stoljeća, o društveno-gospodarskom životu u Vinišćima, Velom i Malom Drveniku u 19. stoljeću, gospodarskim odnosima i otkupu kolona Vinišća te nekih susjednih sela na trogirskom primorju; dok u drugom dijelu piše o raznovrsnim temema. Možda su pritom najzanimljivije upravo one koje prikazuju nepoznatu baroknu misu svetog Ivana Trogirskoga na latinskom jeziku iz 17. stoljeća, potom prezimena i nadimke stanovništva Vinišća, Velog i Malog Drvenika u 19. stoljeću, kao i pabirke narodnoga vinišćanskog pjesništva (s fotografijama kazivača narodnog stvaralaštva — Mare Pažanin Božankove, Matije Majić i Ivana Majića) te Pravilnik Bratovštine svetog Križa na hrvatskom jeziku i druge priloge poznavanju bratovština u drveniškoj župi. Taj je pravilnik važan kao dokument prošlosti mjesta, ali i razvoja hrvatskog jezika, a svjedoči i o društvenom i vjerskom životu te župe. Naime, bratovština je u župi bilo deset, a djelovale su do polovice 19. stoljeća, odnosno dok nisu ukinute.

Vrijedno i bogato izdanje završava rječnikom manje poznatih i nepoznatih riječi.

Katarina Marić