Predstavljanje hrvatske glazbe u Beču

Preminuo Günter Wand

Ulmiz U tome je švicarskom selu nedaleko od Berna u devedesetoj godini života 14. veljače preminuo ugledni njemački dirigent Günter Wand. Rođen 7. siječnja 1912. u mjestu Elberfeld na zapadu Njemačke, Wand je studirao glazbu, a potom proveo i veći dio života u Kölnu, gdje je od 1946. do umirovljenja obnašao mjesto generalnog umjetničkog direktora tamošnje opere. Njegova diskografija uključuje cjelokupne simfonijske opuse L. van Beethovena, J. Brahmsa, A. Brucknera i F. Schuberta. Bio je gost-dirigent Simfonijskog orkestra BBC-a i šef-dirigent Simfonijskog orkestra Sjevernonjemačkog radija. Godine 1959. bio je prvi zapadnonjemački dirigent koji je gostovao u Sovjetskom Savezu.

Predstavljanje hrvatske glazbe u Beču

Beč Od 24. do 27. veljače u uglednome bečkom jazz-klubu Porgy & Bess održan je program pod naslovom Step Across the Boarder 1: Croatia. Posrijedi je jedno od cjelovitijih predstavljanja hrvatske glazbe u inozemstvu od utemeljenja Republike Hrvatske. U programu su nastupili: Matija Dedić Trio, Tribute to Miroslav Sedak-Benčić, Tamara Obrovac Transhistria Ensemble, Modo Novo, Boilers Quartet, Zagrebački kvartet saksofona, ACEZANTEZ, Boilers All Stars i Cubismo. http://www.porgy.at/

Karmen Pečar ponovno u Čileu

Frutillar Nakon pobjede na međunarodnom natjecanju Dr. Luis Sigall, Karmen Pečar nastavlja uspješne nastupe u Čileu, donosi čileanski dnevnik »El Mercurio«. Mlada glazbenica održala je recital uz čileanskog pijanista Luisa Alberta Latorrea na uglednom južnoameričkom festivalu u mjestu Frutillar. Karmen Pečar je pozvana i sljedeće sezone da uz Čileansku filharmoniju izvede Violončelistički koncert A. Hačaturjana.

Varady napušta opernu pozornicu

Beč Poznata rumunjska sopranistica Julia Varady odlučila se povući s operne pozornice. Rođena 1941. u rumunjskom mjestu Oradea, Varady je studirala pjevanje na Konzervatoriju u Cluju, a debitirala je 1962. u opernoj kući istoga grada u mezzosopranskoj ulozi Dorabelle iz Mozartove opere Cosi fan tutte. Međunarodnu karijeru izgradila je sedamdesetih godina 20. stoljeća u Frankfurtskoj operi uz dirigenta Christopha von Dohnányija, a potom su uslijedili nastupi u najvećim svjetskim opernim kućama kao što su Bavarska državna opera u Münchenu, Njemačka opera u Berlinu, milanska Scala, londonska Kraljevska opera i dr. Trenutno živi u Berlinu, gdje je gost-predavač na Hochschule für Musik Hanns Eisler.

Najposjećenija europska dvorana

Amsterdam Amsterdamski Concertgebouw drugu je godinu zaredom najposjećenija koncertna dvorana u svijetu, donosi internetski magazin andante. Tijekom 2001. godine dvorana je prodala 838 125 ulaznica i u njoj je održano oko šestopedeset koncerata. »Ova dvorana ima nevjerojatnu auru. Dakako da nam ide u korist činjenica da koncertna publika u Nizozemskoj još uvijek pokazuje priličan nacionalni refleks. Osim toga, naši su orkestri doista na vrlo visokoj razini. No najbitnija je činjenica da imamo vrlo privrženu publiku«, tvrdi predstavnik dvorane. http://www.concertgebouw.nl/

Nagrade

Grammy Awards 2002.

Po četrdeset i četvrti put dodijeljene su američke diskografske nagrade Grammy. Najveće iznenađenje dodjele nagrada jest ono za najbolji album godine kojim je proglašena snimka Berliozove opere Trojanci u izdanju diskografske kuće Londonskog simfonijskog orkestra (Michelle De Young, Ben Heppner, Petra Lang i dr., Sir Colin Davis, London Symphony Orchestra). Najboljom orkestralnom izvedbom proglašen je album Boulez dirigira Varesea sa Čikaškim simfonijskim orkestrom (Deutsche Grammophon), najbolja instrumentalna solistička izvedba pripala je Trulsu Morku za Brittenove Violončelističke suite (Virgin Classics), a nagradu za najbolju vokalnu izvedbu uzela je Cecilia Bartoli za Gluckove Talijanske arije (Decca). Najbolja suvremena skladba je Concert De Gaudi Christophera Rousea (Sharon Isbin, gitara, Muhai Tang, dirigent, Orkestar Gulbenkian, Teldec). http://grammy.aol.com/

Diskografija

Tko je bio prvi — derviš ili frula?

Muzikolog David Buch sa University of Nothern Iowa otkrio je singspiel Blagotvorni derviškoji potpisuje više Mozartovih bečkih suvremenika i čiji je libreto temeljen na knjizi Čarobna frula Christopha Martina Wielanda, na kojoj je temeljen i libreto Mozartova singspiela Čarobna frula. Oba djela praizvedena su u bečkom Theater auf der Wieden u posljednjem desetljeću 18. stoljeća, a usto su i nastala prema zamislima direktora teatra i prvoga Mozartova Papagena, Emanuela Schikanedera. Najzanimljivije je pak Buchovo otkriće da je singspiel Blagotvorni dervišnastao prije Mozartove Čarobne frule, i da k tome mnogi glazbeni brojevi iz Derviša neodoljivo podsjećaju na one iz Frule. Obje uvertire počinju s tri akorda, Dervišsadrži ariju gotovo identičnu Papagenovoj, a u oba se djela rabe i zvončići. Je li Mozart plagijator? Možda. Komentator MNS-a ipak upozorava da je Dervišu odnosu na Frulu ipak »manje jedinstveno, inteligentno i grandiozno djelo«. U to se, uostalom, možete uvjeriti i sami: Bostonski barokni orkestar upravo je objavio snimku singspiela za diskografsku kuću Telarc. http://www.bostonbaroque.org/, http://www.telarc.com/

Borko Špoljarić