Otkrivanje Slavonije

Otkrivanje Slavonije

Mirko Marković, Slavonija — povijest naselja i podrijetlo stanovništva, Golden marketing, Zagreb, 2002.

Nedavno se na našem tržištu pojavilo vrlo zanimljivo monografsko izdanje. Riječ je o knjizi u kojoj se jedna od najvećih hrvatskih pokrajina obrađuje s obzirom na prošlost njezinih naselja te podrijetlo i migracije stanovništva. Povijesna sinteza o Slavoniji na šestotinjak stranica uz poglavlja koja obuhvaćaju prahistoriju, rimsko i starohrvatsko razdoblje, uglavnom donosi pregled povijesti od novoga vijeka nadalje, s posebnim naglaskom na razdoblja protuturskih ratova i devetnaestog stoljeća. Sadržaj je podijeljen na pet većih cjelina, topografsko gradivo obrađeno je prema novijoj teritorijalnoj podjeli Slavonije na pet županija. Knjiga sadrži stotinjak kvalitetno otisnutih karata i ilustracija, a za detaljniji prikaz naselja Marković se koristi vrlo preglednim austrijskim topografskim kartama s kraja 19. stoljeća (izvor je, među ostalim, Ratni arhiv u Beču). S obzirom na povijest naselja te migracije stanovništva logično je da se autor najviše bavi upravo razdobljem turske vladavine i postturskog doba, jer su tada bile najveće seobe, s kojima su nastupile i velike demografske promjene. Ne slučajno, velik prostor posvećen je pravoslavnim balkanskim Vlasima i njihovim naseljavanjem od 17. stoljeća. U zaključku autor navodi razloge upuštanja u tako opsežan monografski pothvat, navodeći kako je prošlost naselja i kretanja stanovništva na području Slavonije istražena nedovoljno obuhvatno, no zanimljiv je pokušaj da se geografski i povijesno preispita odnos Srba i Hrvata na tom području. Veliki migracijski val s kojim je došlo stanovništvo drukčije vjere i načina života (a ovdje valja razlikovati Vlahe od etničkih Srba) nije se naime posve saživio sa starosjediocima, stoga njihovi potomci — tristo godina poslije — nisu prihvatili živjeti u sastavu hrvatske države. Autorova je nakana tu poznatu i već otrcanu populističku tezu učiniti predmetom znanstvene (povijesno-geografske) analize te upoznati »objektivno i činjenično stanje«, a ono izvire iz sredine 19. stoljeća, kada su etnički Vlasi prihvatili srpsku narodnost.

Lokalpatriotizam i obiteljski razlozi

Dakako, mnogo veći prostor posvećen je opisivanju naselja s njihovim geografskim, nacionalnim i povijesnim odrednicama. Tu su i različiti demografski podaci, kao i pokušaji rekonstruiranja izgleda pojedinog naselja. Posebno zanimljivim čine se iscrpni podaci o broju stanovnika u određenom razdoblju, popisi vlastelinstava, sela i općina sa svim zabilježenim žiteljima i starosjedilačkim obiteljima, tako da su današnjim čitateljima dostupni podaci o njihovim davnim precima — nekima će to sigurno pomoći u rekonstruiranju obiteljskog stabla. Političkih i vojnih analiza nema, jer je u ovoj knjizi na prvom mjestu ipak geografska i demografska povijest. Povijesni izvori i literatura vrlo su raznovrsni, a većim dijelom svode se na Akademijine edicije i neobjavljenu povijesnu građu; topografski je dio, međutim, gotovo isključivo iz bečkog arhiva. Da skratim priču: riječ je o izdanju koje će zasigurno ubrzo dobiti svoju znanstvenu revalorizaciju, a ona bi prema svemu sudeći trebala biti povoljna, a i opširnija nego što je ovaj kratak prikaz. Čini mi se da bi osim stručne — geografske, povjesničarske i demografske — recepcije, ova knjiga mogla postići uspjeh i u tzv. običnih čitatelja naprosto zato što je monografskog oblika, pa će oni koji će je moći kupiti (ipak je riječ o luksuzno opremljenu izdanju) nabaviti iz sentimentalnih, lokal-patriotskih ili obiteljskih razloga, nalazeći u njoj kratku povijest svoga kraja, tražeći pretke i istražujući povijest naselja ili grada u kojem žive.

Tonči Valentić