Obilje u 566 stranica

»Zadarska smotra«, časopis za kulturu, znanost i umjetnost, god. XLIX, br. 1-3, 2000, Matica hrvatska, Zadar

»Zadarska smotra« postaje sve više časopis koji se s nestrpljenjem očekuje. U njoj su zaista zastupljeni i kultura i znanost i umjetnost. Dakako, kada govorim o znanosti, moram reći da se opet sve svodi na humanističke, a prirodnih ili egzaktnih nema. No to nije problem samo »Zadarske smotre«.

Na 566 stranica nalazi se obilje različitih tekstova koji su podijeljeni prema tematima.

Obljetnice donose nekoliko tekstova o pokojnom predsjedniku Republike Hrvatske Franji Tuđmanu. U to poglavlje mogao je ući i izdvojeni govor Stijepe Obada, kojim se i otvara »Smotra«, odnosno Slovo u povodu smrti predsjednika dr. Franje Tuđmana na Filozofskom fakultetu u Zadru.

Zatim slijede Prilozi, u kojima moram spomenuti odreda zanimljive tekstove (za one koji nisu imali »Zadarsku smotru« u ruci napominjem da svaki članak ima sažetak na stranom jeziku), a počinju prilogom Ivne Anzulović Popis stanovništva zadarskoga područja 1634. godine. Potom vrlo aktualan tekst piše Stjepan Pantelić, Zablude o iranskom porijetlu Hrvata. Orest Korčinskij osvrće se na spomen naziva Hrvati u staroukrajinskom ljetopisu Povijest minulih ljeta. Tekstovi se zatim nastavljaju jedni na druge pa Branimir Crljenko piše o paljenju knjiga u Istri za talijanske fašističke vladavine. Bile su to prve lomače knjiga u Europi. Ovo poglavlje završava tekstom Tihomira Drezge Raskid Rimskih ugovora. Dakle, stoljeća su različita i udaljena, ali tematika kao da je u svakom vremenu bila ista.

Poglavlje Naši stvaraoci donosi pet književnih priloga. Tekst Marijana Mateka Nezakonita i obavještajno indikativna djelatnost u nekima zadarskim novim religioznim pokretima za Domovinskoga rata jedan je od tri teksta posvećena Domovinskom ratu.

Redaju se zatim poglavlja Naše iseljeništvo, Naša naselja, Naši pokojnici, Naši velikani, Zahvala Stjepanu Krasiću, te posljednje poglavlje Knjige.

Sadržajno, zanimljivo i s mnogo priloga koji će, vjerojatno, potaknuti druge (mnoge) rasprave.

Krešimir Blažević