Bogat i vrijedan svezak

»Croatica«, prinosi proučavanju hrvatske književnosti, gl. ur. Ante Stamać, god. XXX, sv. 49-50, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb, 2000.

Jubilarni pedeseti broj časopisa »Croatica«, koji uistinu još od 1970. kvalitetnim i raznovrsnim prilozima iz mnogih uglednih pera pridonosi proučavanju hrvatske književnosti, ali i jezikoslovlja, primarno je bio namijenjen kroatističkim studijima. S vremenom se profiliravši kao polugodišnjak, »Croatica« je ipak izdržala i kroz turbulentna vremena hrvatske povijesti, zadržavši prepoznatljiv grafički izgled, a u njoj je otad objavljeno više od četiristo pedeset raznih radova, uglavnom izvornih znanstvenih rasprava. Tako i ovaj broj donosi osam zanimljivih priloga našoj književnosti, uz kompletnu bibliografiju časopisa od godišta I do XXX, Nedjeljke Paro.

Uvodni rad Mirka Tomasovića razmatra manifestacije (znanstvene skupove, podizanja spomenika, izložbe, izdavanja knjiga) iz razdoblja travanj 1999 — travanj 2001, a vezane uz 550. obljetnicu rođenja Marka Marulića te petstotu godinu od nastanka Judite. Slijedi Punktuacija u najstarijim hrvatskoglagoljskim tekstovima Matea Žagara, koji procjenjuje višestruke funkcije punktuiranja takvih tekstova; te studija Gorana Krnića o dosadašnjim spoznajama o hrvatskom humanizmu, osobito u Dalmaciji, i to u matičnom europskom kontekstu. Srećko Lipovčan govori o proznom djelu mladoga Tina Ujevića, s analizom nekolicine tekstova; a Helena Peričić o zanemarenom hrvatskom književnom kritičaru, posredniku između hrvatske i engleske kulture, koji je djelovao između dva rata — Ljubomiru Marakoviću. Tri su posljednja teksta ovoga broja »Croatice« razmatranje o granicama između makedonske narodne pjesme i poezije Koče Soleva Racina autorice Avgustine Guleske Hajdić; potom bio-bibliografski portret Jure Kaštelana u studiji Marka Babića te na kraju govor prigodom predstavljanja antologije hrvatskog pjesništva Das Schlangenhemd des Windes (Zmijski svlak vjetra) u Goethe-–Institutu u Zagrebu 6. lipnja 2000. godine, koji je održao ujedno i urednik knjige — profesor Manfred Jahnichen, i to na temelju Mihalićeva izbora hrvatskih pjesnika.

Sve u svemu, riječ je o bogatu i vrijednu izdanju koje će razveseliti ne samo znalce i proučavatelje književnosti ili studente kroatistike nego i sve željne kvalitetnih i stručnih kroatističkih rasprava.

Katarina Marić