Prije stoljeća sedmog

Prije stoljeća sedmog

Mirjana Sanader, Antički gradovi u Hrvatskoj, Školska knjiga, Zagreb, 2001.

U izdanju Školske knjige, potkraj prošle godine, izašla je knjiga Antički gradovi u Hrvatskoj autorice Mirjane Sanader, profesorice s Odsjeka za arheologiju zagrebačkoga Filozofskog fakulteta. Knjiga je to koja nije strogo opterećena znanošću, već podebelu antičku ostavštinu na području današnje Hrvatske približava najširem krugu čitatelja. Budući da do danas slične knjige na policama hrvatskih knjižara zapravo i nije bilo, a i stoga što znanja o umjetnosti, arhitekturi i urbanizmu prije stoljeća sedmog na ovim područjima nisu rezervirana samo za uski krug specijalista i znatiželjnika, ova knjiga dobiva na vrijednosti.

Knjiga Antički gradovi u Hrvatskoj koncipirana je kao kompilacija o najvažnijih antičkim sklopovima, kako na našoj obali, tako i u unutrašnjosti koja je dugo vremena zanemarivana. Ovo izdanje započinje kratkim uvodom u kojem autorica daje crtice iz antičke povijesti istočne jadranske obale, od prvih grčkih kolonizacija, posebice sirakuškog vladara Dionizija koji osniva koloniju Issa, pa do najezda Gota, Avara i Slavena.

Pitko štivo

Glavni dio knjige bavi se gradovima, lokalitetima i središtima, koja u velikoj većini slučajeva, traju do danas. Riječ je o, više i manje znanim, Šćitarjevu, Varaždinskim Toplicama, Vinkovcima, Mljetu, hvarskom Starom Gradu, Osijeku, Vidu kod Metkovića, Ninu, Poreču, Puli, Sisku, Solinu, Splitu, Topuskom, Visu, Zadru i Rabu ili, kako su nekoć nazivani: Andautonia, Aquae Iasae, Cibalae, Melita, Pharos, Mursa, Narona, Aenona, Parentium, Pola, Siscia, Salona, Aspalathos, Ad Fines (Quadratum), Issa, Iader te Arba. Pitko je to štivo koje je prof. Sanader unatrag nekoliko godina objavljivala u časopisu »Croatia In Flight Magazine« koji se čitao u zrakoplovima našega nacionalnog avioprijevoznika, ali i u drugim, pa i inozemnim publikacijama.

Uz zapaženu metodološku obradu, Mirjana Sanader spušta razinu diskursa na svima dostupnu razinu. Tekstovi o pojedinim lokalitetima uključuju njihovo povijesno okruženje, zemljopisnu određenost, historiografske crtice, arheološka istraživanja te pokretnu ostavštinu, koja danas čini velik dio opusa pojedinih arheoloških ili zavičajnih muzeja. Nadalje, knjigu rese pomno odabran ilustrativni dio, planovi s kojih očitavamo antičko i sadašnje stanje na primjerima gdje je to moguće, zračne snimke, najvredniji spomenici pokretne baštine i primijenjenih umjetnosti, sjajni fotografski uradci hvaljenih fotografa Ive Pervana, Damira Fabijanića i drugih. Uza sve to, tu je i izbor iz literature koji nam antički tematiku još više približava.

Antika za Europu

Iznimno velik broj antičkih ostataka, čitave urbanističke cjeline, arhitektura i arhitektonska plastika, skulptura, mozaici, numizmatika, lončarstvo — uvelike pokazuju koliko je važno bilo područje tadašnjeg Ilirika, Dalmacije, Panonije ili Histrije. Promet, trgovina, gospodarstvo, ali i prosvijećeni urbanizam te umjetnost koja je istovremeno bila i carska i provincijalna samo su neka od obilježja antike u našim krajevima. Svijest o takvu položaju vrhunske umjetnosti na našim područjima, od Poreča do Cavtata, od toplica pored Varaždina do Vinkovaca često je bila od drugorazrednog značenja. Danas, kada se Europa ujedinjuje, ponajviše nas upravo takva, antička, baština izravno legitimira kao njezin integralni dio. Tome svakako doprinosi i ovaj izdavački pothvat, od kojeg očekujemo da nas, u bliskoj budućnosti, na stranim jezicima predstavi i drugima.

Marko Kružić