I opet dobar broj

»Quorum«, časopis za književnost, br. 4/2001, god. XVII, gl. ur. Miroslav Mićanović i Roman Simić

I četvrti broj »Quoruma« otvara portret mladoga književnika (potkrijepljen i fotografijom i autorskim tekstovima, kao i komentarima stručnjaka) — Josipa Mlakića iz Bugojna, koji je dosad objavio zbirku priča Puževa kućica te roman Kad magle stanu. Autor iznimne svježine i snage, Mlakić je zasigurno jedna od najperspektivnijih osobnosti moderne književne scene, što potkrepljuju i osvrti Rade Jarka i Mirka Bobaša na dva njegova objavljena djela. Trenutno mladi književnik radi na zbirci poezije Oči androida te su neke pjesme (San, Kristalnacht, Metafore, Nejasne slike, Pjesma o prekobrojnima), koje odišu uistinu sugestivnom dirljivošću i moćnim realizmom, prikazane i u ovom »Quorumu«.

Od Hrvatske do Australije

Rubrika Književne prakse donosi pjesme četvero mladih autora — Adrijane Vidić (Vakuum, Minutna seoba, Don't come now my Love), Ane Brnardić (Kolonija mrava, Dugu kosu), Ivana Kunštića (Rebus, Geometrija) i Hrvoja Pancera (Ožiljak u oku, Nezaobilazna cesta), a svakako je jedna od najzanimljivijih rubrika ovog broja »Quoruma« i ona u kojoj se prikazuje poezija poznatih bluesera (a koju je početkom sedamdesetih u svojoj TV-emisiji Dobro došli u svijet džeza Boško Petrović koncipirao kao epilog svake epizode emisije, i koju su tom prigodom kazivali najpoznatiji domaći glumci) — Langstona Hughesa, Sona Housea, Big Billa Broonzyja, Leadbellyja i carice bluesa Bessie Smith.

Slijedi ih izbor proznih djela četvero mladih autora — Zastave Steve Đ uraškovića, Šutanje pasa Ante Alerića, Višnja, rum, votka Marinele te ToFa: a crying game Saše Skenderije, a potom i razmatranje Borisa Škvorca o najzanimljivijem suvremenom australskom književniku Peteru Careyju i suvremenoj australskoj prozi općenito, potkrijepljen i tekstom samog Careyja Dva sata kajanja, koje je također preveo Boris Škvorc.

Kulturalni studiji

Drugi dio časopisa započinje kulturalnim studijama, u kojima su prikazana dva iznimno zanimljiva teksta — Putopis i transkulturacija: znanost, planetarna svijest, unutrašnjosti Mary Louise Pratt, u prijevodu Svena Cveka; te Visoka kultura/ popularna kultura: Srce tame i Tarzan među majmunima Antonyja Easthopea, u prijevodu Martine Kado i Katmerke Kurtović.

Rubrika Biografije uvodno donosi osvrt Suzane Milevske o izložbenom projektu trojice umjetnika — Magnusa Bartasa (čija je i naslovnica broja), Zdenka Bužeka i Željka Zorice iz 1999, a svu trojicu u sljedećem članku prikazuje Nina Butić. Naime, trojac je portrete izabranih osoba prikazao u obliku skica, fragmenata, ali i rečenica; primjerice Bartas je u svojim radovima iz serije portreta prikazao i samo pitanje (Tko je Johnny Walker, Tko je Eva Quintas, Tko je Zdenko Bužek) i odgovor u obliku fotografije te dvadeset i četiri kratka teksta.

Na samom je kraju »Quoruma« Mali rječnik ljubavi Milka Valenta, a stalnu rubriku off-line, raspršenu po časopisu, ovoga puta predstavljaju ugođajni portugalski stihovi Fernanda Diasa Antunesa iz zbirke Krhotine Alisina zrcala, u prijevodu Tanje Tarbuk (to su doduše samo tri pjesme — Stih kontrastih, Alisin cvijet i Slatkogorka samoća). Što se tiče fotografija, ovaj su se put iskazale Aleksandra Orlić i Sandra Vitaljić.

Ovom inače ultraaktualnom književnom časopisu, koji uistinu promovira mlade nade, eventualno bi se mogla zamjeriti nedovoljna grafička razgraničenost rubrika, koja kakvu-takvu preglednost pruža jedino u kazalu; kao i nedostatna kakvoća papira na kojem se ni najbolje fotografije ne doimlju dovoljno dobro.

Katarina Marić