Čista petica!

Čista petica!

Izložba Narodna medicina, Etnografski muzej u Zagrebu, autori Aida Brenko, Mirjana Randić i Željko Dugac

Dvije godine trajale su pripreme za ovu, po meni, jednu od najboljih izložbi u Etnografskom muzeju u Zagrebu u posljednjih nekoliko godina. Autori izložbe potrudili su se obići što više mjesta, upoznati se sa što više ljudi, pokupiti različite predmete s raznih strana i osmisliti izložbu koja je premašila sva moja očekivanja. Sustavno, korak po korak, slijedite eksponate i pred svakim, ali baš svakim, zastanete barem malo. Osim izloženih predmeta i ljekarija tu su i različite fotografije, zavjetna pisma, sve do filmova koje možete vidjeti na samom kraju, na posljednjem katu muzeja. Osim toga autori su organizirali i različite, nazovimo ih, performanse, na kojima su suvremeni narodni medicinari pokazivali na koji način oni liječe ljude. Kada sam već spomenuo fotografije, onda ne mogu, a ne prozboriti o jednoj koja vam zaokupi pozornost i dugo o njoj razmišljate. Na toj slici nalazi se čovjek koji sjedi pokraj sasvim malog djeteta na groblju. Vidi se da dijete plače. To je posljednji način kako se nekada pokušala otjerati bolest. Naime, dijete za čiju bolest više nisu znali lijeka ljudi bi odnijeli na groblje i molili pretke za njegovo ozdravljenje. Potresno, ali u funkciji izložbe i dokumentiranja na koji su sve način ljudi pokušali doći do zdravlja, odnosno osloboditi se bolesti.

Izložba je postavljena konceptualno pa kada se penjete stubama na kat nemojte se preplašiti žena koje sjede na njima. To su lutke u narodnim nošnjama. Zašto tamo sjede — treba otići u muzej i vidjeti.

Svaki izložak popraćen je iscrpnim opisom. Tako su prikazani oni koji liječe, vračevi (ima i nekoliko predmeta koji nisu iz Hrvatske), vještice, krsnici, kovači, svećenici, barbiri, namještači kostiju, rašljari ili radiestezisti te kirurzi u prošlosti. Zatim su izložene različite ljekarije od ljekovitih biljki, svaka ima hrvatski i latinski naziv i objašnjenje primjene. Prikazani su i lijekovi životinjskog porijekla (žive pijavice u bocama), kovine ljekovitih svojstava te ljekovite vodice.

Danas su ljudima najzanimljiviji magijski postupci pa se zato na plakatu izložbe i nalazi pentagram, a ne zvijezda, kako sam od nekih ljudi čuo. Poseban prostor dan je votivima, zavjetnim predmetima, kojih zaista ima prekrasnih u njihovoj jedinstvenoj jednostavnosti.

Poseban dio posvećen je trudnoći i bijeloj kugi ili pobačaju, a dio izložbe Školi narodnog zdravlja Andrija Štampar.

Za izložbu je tiskan i temeljit katalog u kojem su slike gotovo svih prikazanih predmeta i popratni komentari. Završit ću receptom za liječenje zaboravljivosti: »Koji radi zabi i kratke je pameti: Vzami najboljšega tamnjana, dobro ga stuci, vu jutro, o poldan i večer za jednu nožnu špicu daj ga piti vu vinu« (Lukićeva ljekaruša, Gundrum-Oriovčanin, 1909:98).

Sve čestitke autorima ove sjajne izložbe.

Krešimir Blažević