Vijenac 208

Maticahrvatska

Ana Kirin

Bioetika

U organizaciji u okrilju Matice hrvatske novoosnovanoga Studentskog kluba Matrica, 6. veljače održano je predavanje Bioetika Tončija Matulića, teologa i autora istoimene knjige

Bioetika

U organizaciji u okrilju Matice hrvatske novoosnovanoga Studentskog kluba Matrica, 6. veljače održano je predavanje Bioetika Tončija Matulića, teologa i autora istoimene knjige

Bioetika je mlada filozofska, normativna disciplina, novo znanje konstruirano pluralnim pogledom na bioetičke fenomene oko kojih se vode žučljive rasprave, ne uvijek lišene ideoloških podmetanja. Specijalna bioetika obuhvaća tradicionalnu medicinsku etiku i proširuje ju ekološkim i biotehnološkim pitanjima, pitanjima ljudskih prava i prava pacijenata; u njezinim okvirima govori se o biopravu, biofilozofiji, biosociologiji, bioteologiji...

Da bi olakšao razumijevanje toga obuhvatnog pojma, Matulić se u svom predavanju osvrnuo na povijest teologije/filozofije nasuprot prirodnim znanostima te na naš današnji svijet. Sv. Toma Akvinski posljednji je napravio veliki projekt sinteze (tadašnje) znanosti i religije te prikazao kršćansku sliku svijeta. Nakon njega počinje raslojavanje toga svijeta pojavom moderne znanosti. Dok na institucionalnoj razini umiruća religiozno-humanistička kultura preživljava tek u pojedincima, prirodoznanstvena odnosno matematičko-eksperimentalna kultura ovisna o tehnologiji dovela nas je u situaciju koja izaziva strah od mogućnosti, ili čak izvjesnosti, istrebljenja čovjeka. Upravo tu bioetika pronalazi motiv za jedno od svojih bitnih usmjerenja: spasiti ljudski rod od samouništenja. Druga joj je zadaća ostvarivanje međusobnog dijaloga filozofa i liječnika, odnosno prirodoznanstvenika općenito. Da bi dijalog doista (ne tek kao puko ideološko obračunavanje!) zaživio, Tonči Matulić navodi dva uvjeta: poznavanje i razumijevanje drugoga.

U drugom dijelu, otvorenu za pitanja, dana je nadogradnja tog uvjetovanja pa se kao imperativ javlja ne samo podnošenje, nego prihvaćanje drugoga sa svim njegovim specifičnostima i različitostima. Dotaknuti su dalje problemi kloniranja, abortusa, prenapučenosti Zemlje te apstraktnija pitanja ljudskog razuma, supstancijaliteta duše, znanstvenosti teološke znanosti, relativne suprotstavljenosti antropocentrizma i biocentrizma...

Ana Kirin

Vijenac 208

208 - 21. veljače 2002. | Arhiva

Klikni za povratak