Lektira, ti si luda!

Lektira, ti si luda!

Coca-Cola i Knjižnice grada Zagreba — poticanje kulture čitanja u djece

U Odjelu za djecu i mladež Knjižnica grada Zagreba proglašen je Najčitatelj grada Zagreba za 2001. godinu u kategoriji djece osnovnoškolskog uzrasta. Izbor je, s ciljem poticanja čitanja u obitelji, organizirala Coca-Cola u Hrvatskoj uz suorganizaciju Knjižnica grada Zagreba. Najčitatelj grada Zagreba je Dario Kovačić, jedanaestogodišnjak iz sela Drenčec, učenik 5.c razreda OŠSesvetski Kraljevec, koji je u 2001. pročitao 106 knjiga. Dario je izabran nakon pregleda informatičkog sustava s podacima o svim posuđenim knjigama u sklopu Knjižnica grada Zagreba. Coca-Cola u Hrvatskoj također je predstavila donaciju 2500 knjiga o Harryju Potteru i pripovijetki Ivane Brlić Mažuranić svim osnovnim školama u Hrvatskoj. Predstavljena je i velika akcija prikupljanja rabljenih knjiga za djecu i mladež, koja će se 9. i 16. veljače održati ispred velikih trgovačkih centara u devet hrvatskih gradova: Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku, Zadru, Puli, Požegi, Koprivnici i Križevcima. Prikupljene će knjige biti ponuđene svim gradskim knjižnicama u Hrvatskoj kako bi pronašle put do djece kojima su najpotrebnije.

Ovakva hvalevrijedna akcija dobar je uvod za otvaranje problematike dječje knjige koja je, autorski i problematski, zanemarena, i to ne samo u hrvatskom književnom kulturnom krugu. Hrvatska dječja knjiga zaboravljena je u svim hrvatskim osnovnim školama, gdje je upitan hrvatski lektirni program od prvog do osmog razreda. Taj program zahtijeva korjenite promjene jer učenici u velikom broju ne čitaju lektiru, odnosno prepisuju je od boljih učenika ili je posuđuju s Interneta. Stoga sugeriramo hrvatskim knjižnicama da među djecom koja u velikom broju ne žele čitati ovakav izbor knjiga za lektiru provedu anketu, žele li radije čitati suvremenu dječju i inozemnu knjigu (Oscar Wilde, Joan C. Rowling, Gjerek-Lovreković, novi Bilopavlović, noviji Gardaš, Sanja Pilić, novija izdanja Sonje Tomić, Pavla Pavličića, Nade Iveljić, Zvonimira Baloga, Zlatka Krilića i druga novija izdanja) negoli duge klasike dječje književnosti. Opće je prihvaćeno stajalište da velik dio dugih klasika dječje književnosti ne zadovoljava brzu recepciju suvremenog djeteta i da lektirni program, ali i čitanke u osnovnim školama, zahtijevaju korjenite promjene: lektira izborom knjiga, a čitanke za osnovnoškolce svježijim izborom tekstova za djecu uz nov metodološki pristup prilagođen potrebama djeteta našega doba.

Zbog zanemarenosti dječje knjige čije su pozitivne poruke iznimno važne kao protumjera porastu nasilja u hrvatskim školama, važno je i dalje poticati akcije čitanja knjige među djecom.

Kristina Silaj