Vijenac 207

Likovnost

Gordana Skoko

Konačno!

Leksikon umjetnosti — Od pretpovijesti do danas, više autora, Extrade, Rijeka, 2001.

Konačno!

Leksikon umjetnosti — Od pretpovijesti do danas, više autora, Extrade, Rijeka, 2001.

Na našem tržištu knjiga iz likovne umjetnosti, koje je još u velikom zaostatku za europskim (sukladno skromnu, zainteresiranom hrvatskom čitateljstvu) pojavilo se djelo koje nudi bogatstvo pojmova i imena vezanih za likovnost. Tvrdo ukoričeni Leksikon umjetnosti 26,5 x 19,5 cm obaseže 480 stranica, petstotinjak crteža i crno-bijelih fotografija, te 224 fotografije u boji. Knjigu je pripremilo dvanaestoro njemačkih stručnjaka, a prvo je izdanje objavljeno 1995. (što upućuje na relativno brzu reakciju domaćeg nakladnika) u Münchenu. Za većinu onih kojima je namijenjena knjiga je zanimljivo, korisno i već dugo željno očekivano štivo, koje se čita s užitkom. Iako nije riječ o romanu s napetom fabulom, ljubitelji enciklopedija, rječnika i leksikona, kao neiscrpna izvora znanja, napokon su došli na svoje.

Koliko mi je poznato, posljednji leksikon iz likovne umjetnosti objavljen je davne 1965. u okviru dvanaest knjiga Školskog leksikona u izdanju zagrebačke Panorame. Autorice Jadranka Damjanov i Ksenija Radulić na tristotinjak su stranica, kožom uvezane knjige džepnoga formata (16,5 x 13 cm) obradile više od dvije tisuće pojmova, poprativši ih sa šezdesetak crteža i trideset crno-bijelih fotografija. Tako je taj mali, praktični, tamnocrveni molitvenik generacijama učenika, studenata i profesora služio kao izvor razumijevanja iz likovne tematike, koji je još vrlo traženo štivo na policama antikvarijata.

Novoobjavljeni Leksikon umjetnosti u izdanju mlade izdavačke kuće Extrade iz Rijeke, ne obrađuje (poput prethodnoga hrvatskog izdanja) isključivo pojmove nego i likovne stvaraoce, što obuhvaća gotovo dvije trećine knjige. Tako umjesto u enciklopediju (likovnu ili opću) možete zaviriti u leksikon i naći osnovne, koncizne podatke o umjetnicima, stilskim razdobljima, djelovima arhitekture, oltara... Na nasumce odabranoj stranici 122 čitamo: en face, Enfilada, Engleski park, Engoba, Enkaustika, Ensor James, »Entartete Kunst«, Entaza, Entrelacs, Environment, Eosander Johann Friedrich, Epigon... Popratnih ilustracija ovdje doduše nema, ali naići ćemo na njih stranicu prije ili poslije.

Dakako da je nemoguće svaki pojam popratiti crtežom jer bi tada broj stranica morao biti znatno veći. Svi su termini masnim otiskom pregledno izdvojeni, ali pomalo zbunjuje veliko početno slovo, što upućuje na to da se prevodilac (Roman Habunek) strogo držao njemačkog pravopisa (sve imenice pišu se velikim slovom). Na taj je način smanjena razlikovnost između pojma i imena pojedinog umjetnika o kojem se piše. To je ujedno i jedina zamjerka knjizi, koju svesrdno preporučujem dolazećim generacijama.

Gordana Skoko

Vijenac 207

207 - 7. veljače 2002. | Arhiva

Klikni za povratak