Iz bogate povijesti Siska

»Riječi«, časopis za književnost, kulturu i znanost, gl. ur. Đurđica Lasić-Vuković, br. 3-4/2001, MH Sisak

U najnovijem dvobroju časopis »Riječi« donosi osam radova sa znanstvenog skupa Sisak, više od 2000 godina postojanja, održana 1989. u Sisku, jer većina ih nikad nije objavljena, odnosno objavljena je samo u skraćenu obliku. Poneki su radovi ovom prigodom i nadopunjeni, dok su svi načelno tiskani u integralnom obliku te lektorirani primjerenom aktualnom pravopisnom normom.

U želji za proučavanjem grada Siska i kroz njegovu tradiciju, baš kao i suvremenost, Matica hrvatska Sisak i Dom kulture Kristalna kocka vedrine te će radove također uvrstiti i na interaktivnu enciklopediju za CD-ROM Sisak, više od 2000 godina, koji bi trebao izaći do kraja 2002.

Broj se otvara opsežnim radom Marije Buzov — Odnos Segestike i Siscije s topografijom, opremljenim brojnim preglednim tlocrtima i zemljovidima, u kojem autorica promišlja o geografskom smještaju Siska, iznosi pregled povijesnih zbivanja i problem odnosa Segestike i Siscije, govoreći o urbanim obilježjima antičke Siscije ili osnovnim oblicima izgradnje u pojedinim fazama razvoja grada. Na kraju je priložen i sažetak na njemačkom jeziku, što vrijedi i za sljedeći tekst, u kojem Agneza Szabo piše o sudjelovanju Siščana u hrvatskim središnjim preporodnim institucijama u Zagrebu 1860-1873. godine. Igor Karaman pak piše o Sisku kao trgovinsko-prometnom središtu u 18. i 19. stoljeću — od zahvata merkantilističke politike bečkoga dvora u doba Marije Terezije i Josipa II, preko trgovinsko-prometnih prilika u doba napoleonskih ratova i francisejske restauracije, sve do rezultata modernizacije prometa — riječnoga parobrodarstva i željezničke pruge.

Slijedi rad Hrvoja Matkovića — Radićeva skupština u Sisku 1920. godine i njezin odjek u političkoj javnosti, a potom i ilustracijama bogato opremljen tekst Đ urđice Citanović — Sakralna umjetnost Siska i okolice (koji nam Sisak otkriva kao najstariji crkveni lokalitet u kontinentalnom dijelu sjeverne Hrvatske) te prilog za književnopovijesni pregled Josipa Podnara: Sisak i književnost, pri čemu ga autor obrađuje po razdobljima — od starije hrvatske književnosti, preko Ilirizma, razdoblja od ilirizma prema realizmu, potom realizam, modernu i, naposljetku, književnost između dva rata.

Dva posljednja rada sa znanstvenog skupa koje u ovome broju prikazuje časopis »Riječi« jesu Stari grad Sisak i njegova obnova Sene Sekulić Gvozdanović (koja raščlanjuje sisačku Staru tvrđu, poznatu po pobjedi nad Turcima 1593) te Razvoj visokoškolskog obrazovanja i organiziranog znanstvenoistraživačkog rada u Sisku Darka Maljkovića.

Svi su radovi prikazani potpuno stručno, opremljeni kvalitetnim fotografijama i zanimljivi.

Zaključno, i ovaj broj »Riječi« donosi korisnu građu o gradu Sisku i njegovoj bogatoj povijesti.

Katarina Marić