O sinjskoj Matici

»Cetinska vrila« Matica hrvatska Sinj 1971-2001, gl. ur. fra Josip Ante Soldo, god. 9, br. 2 (18), Sinj, 2001.

Deveti broj »Cetinskih vrila« u potpunosti je posvećen Matici hrvatskoj Sinj i njezinu djelovanju u razdoblju između 1971. i 2001. godine, opremljen brojnim fotografijama i ilustracijama te podijeljen na pet poglavlja. U prvom se govori općenito o Matici hrvatskoj; u drugom je dan kratak prikaz sinjske Matice u njezinim počecima 1971; treće pak donosi zapise o njezinu ponovnom buđenju u razdoblju 1990/1991; četvrto se odnosi na zapise iz Ljetopisa Matice hrvatske Sinj 1991-2001; a posljednje donosi ilustracijama obogaćen popis izdanja ove Matice.

Osnivačka skupština sinjskog ogranka održana je 24. listopada 1971, no njegov je rad naglo zabranjen već u prosincu iste godine. Ali taj je ogranak, u kojem su mnogi kulturni djelatnici vidjeli putokaz za rješavanje pitanja o ravnopravnosti Hrvatske unutar Jugoslavije, bio uistinu mnogobrojan i snažan. Prvi predsjednik bio je Ivan Đ inko Ćurković, a Skupština je bila 77. održana po redu u Hrvatskoj.

Matičin rad u Sinju oživio je, međutim, 1990. godine, kad se počelo raspravljati o mogućnosti obnove njezina djelovanja.

I zaista — obnoviteljska skupština ogranka održana je 16. prosinca u mjesnoj kinodvorani. Za predsjednika je tada izabran Ante Vrdoljak.

Do 1995. i rad Matice hrvatske u Sinji bio je uvjetovan domovinskim prilikama i neprilikama, odnosno ratom, da bi od 1997. sve više bujao.

Polako su se počela održavati, a i posjećivati, predavanja (Bunjevački Hrvati Ante Sekulića, Hrvatski književni jezik Stjepana Babića, Geneza kulturocida Ive Babića, Mile Budak Zvonka Marića itd.). Prva knjiga sinjske Matice bila je Zrinsko-Frankopanska urota u suvremenim crtežima, a za njom su se zaredale i druge — između ostalih i: Cetina između Svilaje i Kamešnice Velimira Borkovića, Od Vrlike do Lisabona Mirka Tomasovića ili Bibliografske zabilješke o Sinju i Cetinskoj krajini Šime Jurića (nagrađena Zlatnom poveljom Matice hrvatske).

Također su se počeli održavati i koncerti (prigodni — božićni, novogodišnji ili onaj francuske šansone), izložbe (starih alata, primjerice), obilježavati se obljetnice (25. obljetnica osnivanja Matice hrvatske u Sinju 1995), ali i promocije knjiga (Sinjska krajina u 17. i 18. stoljeću fra Josipa Ante Solde — koja je dobila i Diplomu Matice hrvatske), književne večeri, kao i održavanje susreta s ostalim Matičinim ograncima; a svake se godine održavala i Akademija u čast Zrinskih i Frankopana, te Dani Alke i Velike Gospe.

Matičari su polako ostvarivali i veće kulturne pothvate — prvi je bio vezan uz osobu Dušana Žanka te je 1992. organiziran skup Povratak Dušana Žanka u zavičaj; a vrlo je važan pothvat bio i međunarodni simpozij Književno i kazališno djelo Milana Begovića.

Dugo je u glavama matičara sazrijevala i misao o pokretanju časopisa tog ogranka te je 6. kolovoza 1992. svjetlo dana ugledao i prvi broj »Cetinskih vrila«.

Godine 1997. ogranak se pretvara u udrugu. Godine 2000. osnovana je biblioteka Oranj, u kojoj su se počeli objavljivati pjesnički radovi (Irena Grubišić Čabo — Bogata oproštajima, Miljenko Buljac — Nevjenčani dani).

Katarina Marić