Muzej folk-arta i Prada u New Yorku

Muzej folk-arta i Prada u New Yorku

Nakon prvobitnoga šoka i (ne)aktivnosti izazvanih tragedijom 11. rujna njujorška arkitektonska scena postupno se vraća u kolotečinu. Dokaz su tome i otvaranja dviju važnih građevina uoči božićnih blagdana, što su neki ocijenili evidentnim dokazom da je obnova New Yorka konačno otpočela. Prvo je ostvarenje — Američki muzej folk-umjetnosti autora Toda Williamsa i Billie Tsien, odmah proglašeno novom gradskom ikonom, dok je realizacija Pradina centra u SoHo-u Rema Koolhaasova prva u američkom lancu što ga planira podignuti poznata modna kuća prema projektima nizozemskog arhitekta. Stručnjaci su suglasni da je u Muzeju folk-arta, dvadeset milijuna dolara teškoj sedmerokatnici podignutoj na znamenitom Lincolnovu trgu, apstraktnim vokabularom maestralno spojeno staro i novo uz vješto izmicanje zamkama populističkog kiča. U Pradinu je dvoetažnom emporiju na dvije tisuće četvornih metara, označenu epicentrom novoga cool-dizajna, Koolhaas izbrisao granice između visoke umjetnosti i masovne potrošnje, što je njegova trajna opsesija.

Foster u New Yorku

Još jedna potvrda da se kreativni proces nastavlja u New Yorku blagoslov je što ga je komisija za zaštitu gradskih znamenitosti dala projektu lorda Normana Fostera za izgradnju Hearst Towera u središnjem Manhattanu, čime će se konačno završiti gradnja središta kompanije, započeta još prije sedamdeset i četiri godine. Tada je naime prema zamisli Josepha Urbana podignuta monumentalna kamena šesterokatnica, što će sada poslužiti kao postament za spektakularni tridesetšesterokatni stakleno-čelični Fosterov kristal. Iako komisija nije bila jednoglasna u svojoj odluci, Fosteru u prilog išla je izvorna namjera Urbana o izgradnji tornja u konačnici, o čemu nisu sačuvani nacrti, što je britanskom arhitektu otvorilo prostor kreativne slobode. Osim nadogradnje i postojeća građevina bit će temeljito rekonstruirana u prostrani atrij s pogledom kroz krovna nadsvjetla na vertikalu staklenog tornja. Prema očekivanjima gradnja bi trebala započeti 2003. godine.

Dva puta OMA/Koolhaas

Rem Koolhaas i njegov roterdamski ured OMA nedavno su osvojili prve nagrade na dva važna arhitektonska natječaja u Americi — za proširenje Los Angeles County muzeja umjetnosti (LACMA) te za kazalište u Dallasu. Na natječaj u Los Angelesu bila je pozvana svjetska arhitektonska krema — Jean Nouvel, Daniel Libeskind, Steven Holl i Morphosis, a Koolhaasovo pobjedničko rješenje ocijenjeno je najradikalnijim, ali i dugoročno najisplativijim zbog fleksibilnosti i adaptabilnosti. Projekt, čija se vrijednost procjenjuje na tristo milijuna dolara, predviđa rušenje postojećeg muzeja te izgradnju nove troetažne građevine s laganim transparentnim krovom na njegovu mjestu, što će u potpunosti otvoriti interijer muzeja prirodnom svjetlu, ali i omogućiti jednostavnu nadogradnju novih sadržaja u budućnosti. Još nije poznato kada će započeti gradnja muzeja, za razliku od kulturnog centra u Dallasu, na kojem Koolhaas trenutačno radi, čija će izgradnja, vrijedna 175 milijuna dolara, početi 2004, s planiranim završetkom 2007. godine.

Moneo je nevin

Da i najpoznatija svjetska arhitektonska imena mogu imati neugodnosti zbog tehničkih grešaka u izgradnji, osjetio je na vlastitoj koži i vodeći španjolski arhitekt Rafael Moneo. Njegovo ostvarenje Muzeja moderne umjetnosti u Stockholmu, otvoreno prije samo pet godine, nedavno je zatvoreno na razdoblje od osamnaest mjeseci zbog opsežnih popravaka izazvanih invazijom gljivičnih infekcija i vlage (zbog ekstremno niskih temperatura) na ventilacijski sustav i dobar dio konstrukcije građevine. Hladna švedska zima nije novost, ali da će ona tako djelovati na reprezentativnu javnu građevinu mnoge je iznenadilo. Iako se Moneo branio kako nije nadzirao proces gradnje pa zato nije odgovoran za nastale propuste, nisu ga zaobišle oštre i zajedljive kritike, a zadovoljštinu mu pružiše švedske vlasti, koje ga oslobodiše svake krivnje za sindrom oboljele zgrade. Za izgradnju muzeja utrošeno je 48 milijuna eura, a sada je potrebno još šest milijuna za njegovo čišćenje i popravak izazvan greškama izvođača.

http://www.moma.org/momabuilds/

Surferi na mreži odnedavno mogu uživo pratiti izgradnju novog Muzeja moderne umjetnosti u New Yorku. Muzejska zaklada pokrenula je novi website na kojem se posjetiteljima prezentira proces realizacije projekta japanskog arhitekta Yoshija Taniguchija u realnom vremenu. Rekonstrukcija MOMA-e najvažnija je transformacija kroz koju muzej prolazi u sedamdesetogodišnjoj povijesti, a promjena bi trebala pomoći u očuvanju statusa jedne od najvažnijih institucija moderne umjetnosti u svijetu. Website će biti aktivan do završetka izgradnje 2005. godine, a u međuvremenu će MOMA u srpnju ove godine otvoriti QNS, višenamjenski umjetnički prostor u kojem će biti postavljeni najvažniji muzejski izlošci.

Vinko Penezić