Kreativni Stammtisch

Kreativni Stammtisch

Obljetnice su, da posudimo sintagmu, zaštita protiv kratkog pamćenja. Vrijedno je zabilježiti ih i obrazložiti.

U tradiciji hrvatskih književnih časopisa »Forum«, mjesečnik Razreda za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, svojim dugotrajnim djelovanjem zauzima posebno mjesto. Podsjećajući na četrdesetu obljetnicu (1961) njegove najave i razrade koncepcije (Miroslav Krleža, Marijan Matković, Petar Šegedin) te pojave prvoga broja, u siječnju 1962, pomišljamo kako je takav jubilej rijetko dosegnut u hrvatskoj književnoj periodici. Među časopisima koje je inicirao Krleža, svakako jest. Znamo, »Plamen« je izlazio 1919., »Književna republika« od 1924. do 1928, »Danas« 1934, »Pečat« 1939-1940, a kako vidimo »Forum« od 1962. do naših dana, i jamačno dalje. Samo su splitske »Mogućnosti«, (pokrenute 1954, u nakladi Matice hrvatske) premašile »Forumove« godine.

Šezdesetih godina prošloga stoljeća Krleža se svake nedjelje sastajao s književnicima i intelektualcima, mahom članovima Akademije: Marijanom Matkovićem, Petrom Šegedinom, Ervinom Šinkom, Franjom Tuđmanom, Gustavom Krklecom, Ivom Frangešom i, povremeno, drugima, u kavani hotela »Esplanade«. Skupina je imala svoj stalan stol (Stammtisch). Ne sjećam se koliko je bio okrugao. Neformalni sastanci, razgovori trajali su od 12 do 15 sati. Glavnu riječ vodio je, dakako, Krleža, zatim, neumorni, svestrani Marijan Matković. Sastancima bi se katkad pridružili Krležini prijatelji, na proputovanju kroz Zagreb (najčešće Marko Ristić i Bratko Kreft). Krleža je predložio da se pod okriljem Akademije (što je bio svojevrstan presedan), pokrene književno glasilo. Mislio je pritom na dvoje: da časopis tako bude bolje zaštićen i da se istakne uloga Zagreba, odnosno Hrvatske, u književnom i kulturnom životu ondašnje Jugoslavije. Postupio je tako i kad je 1950. uspio osnovati Leksikografski zavod. Ne zaboravimo da je u Zagrebu već postojala bogata enciklopedijska tradicija (Mate Ujević).

Krleža, Matković, Šegedin...

Vanjski izgled, oprema časopisa, ostvareni su u Majstorskoj radionici Krste Hegedušića. Naziv časopisa isticao je njegovo demokratsko usmjerenje. Kao što latinska riječ forum znači trg, mjesto sastajanja i slobodna razgovora, tako je slobodno književno susretište htjelo biti glavno obilježje glasila. Koliko je ono stvarno i bilo, u pojedinim razdobljima, može se raspravljati. Stoji činjenica da su brojni hrvatski književnici upravo u »Forumu« objavili začetke svojih romana, pripovijedaka, drama: da se na njegovim stranicama mogao pratiti razvoj poezije, esejistike, putopisa, književne kritike, ali i filozofska kretanja u nas i na strani. Navedimo samo da je Krleža, 1962, u prvom i drugom broju »Foruma«, objavio treći dio romana Banket u Blitvi, a da je, od trećeg broja počeo u nastavcima objavljivati roman Zastave. Nadamo se da ćemo njihov završetak, također u »Forumu«, moći pročitati ove 2002. ili 2003, jer je nedavno otvorena Krležina ostavština. U njoj su zapaženi fascikli s natpisom Zastave.

Brojni su hrvatski pisci surađivali u »Forumu«: Petar Šegedin tiskao je odlomke svojih zadnjih djela, a Ranko Marinković posljednji, gotovo bismo rekli oproštajni roman Never more. Činjenica je da je časopis donosio priloge naših književnika i obavještavao svijet o nama, ali i da su svjetske umjetničke aktualnosti, u prijevodima i raspravama, nalazile odjeka u hrvatskoj javnosti. Izdvojimo samo neke najnovije priloge: Suvremena švedska poezija, Pjesnici SAD-a danas, Slovenska moderna lirika. Pjesnici sa tri kontinenta, Suvremeno njemačko pjesništvo, Iz riznice europske kulture, pa prijevode španjolskog, nizozemskog, francuskog, talijanskog pjesništva, i mnoge druge. »Forum« je, dakle, tečajem godina djelovao dvosmjerno, a to je usmjerenje zadržao do danas.

Kada će novi broj?

»Živimo danas, pišemo danas, ne možemo biti ni ljudi jučerašnjice ni sutrašnjice. (...) Mi smo uvijek u danas, budućnost ili prošlost opisujemo, doživljujemo s iskustvom našeg vremena.«

Napisao je to prvi i dugogodišnji urednik »Foruma«, Marijan Matković. Vrijedi to i za nas današnje.

Nakon Matkovićeve smrti (1985), urednici »Foruma« bili su Marin Franičević, Rafo Bogišić i Slobodan Novak, a zatim, sve do danas, Dubravko Jelčić i Slavko Mihalić. Moramo reći da je časopis nezaobilazan kad su u pitanju velike obljetnice hrvatske književnosti, ili sjećanja. Navedimo samo primjere iz posljednja tri dvobroja »Foruma« 2001: Marulićeva obljetnica u kongresnoj knjižnici u Washingtonu, ili Prvak hrvatske književnosti (Ranko Marinković). Klasik protiv volje (Ivan Slamnig).

Uz već navedene uspjele stranice prijevoda stranih autora valja istaknuti »Forumove« rubrike koje donose preglede i ocjene iz hrvatskoga pjesništva, proze, glumišta. Časopis je i u presudnom desetljeću, za hrvatsku povijest, a to znači za hrvatsku književnost i kulturu uopće, bio otvoren raspravljanju o aktualnim kulturnim zbivanjima i pojavama. Preko njega u svijet književnosti ušli su brojni, danas afirmirani, pisci srednje, mlade pa i najmlađe generacije.

Slobodno je očekivati da će »Forum« nastaviti tradiciju informiranja, trajno čuvajući dignitet umjetnosti.

Sa zanimanjem očekujemo novi broj »Foruma« koji će, kako najavljuju urednici, donijeti kompletnu četrdesetogodišnju bibliografiju časopisa. Bit će to najuvjerljivija potvrda obuhvatnosti i značenja njegova djelovanja.

Ivo Frangeš