Hrvatski nobelovci

Hrvatski nobelovci

Autor Danijel Popović, dizajner, veličina 25,56x35,50 mm, naklada 350.000, datum izdanja 5. prosinca 2001.

Ivo Andrić (1902–1975) dobio je Nobelovu nagradu za književnost 1961. s obrazloženjem da mu se ona predaje za epsku snagu kojom je oblikovao motive i sudbine iz povijesti svoje zemlje. Rođenjem bosanski Hrvat, odrastao u franjevačkom ozračju, prve književne radove Andrić je objavio u Zagrebu, gdje je kao pjesnik uvršten u legendarnu antologiju Hrvatska mlada lirika (1914). Doktorat znanosti obranio je u Grazu 1924. i bio diplomat Kraljevine Jugoslavije. Veći dio njegova književnog opusa pisan je mješavinom hrvatskog i srpskog jezika. Najpoznatija su mu djela romani Na Drini ćuprija, Travnička hronika te mnogobrojne pripovijetke. Suvremena književnoznanstvena i teorijska spoznaja o piscima dvostruke književne pripadnosti primjenjiva je u potpunosti na Ivu Andrića: on je pisac koji podjednako pripada hrvatskoj književnosti, u kojoj je započeo, kao i srpskoj književnosti, u kojoj je potom djelovao sve do smrti. Autor teksta o Ivi Andriću je Dubravko Jelčić.

Lavoslav (Leopold) Ružička (Vukovar, 1887 — Mammern, 1976), dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1939. godine, čuveni je svjetski istraživač na području kemije prirodnih spojeva, od prvih radova o sastojcima dalmatinskog buhača do uspješno provedenih sinteza seksualnih hormona (androsteron, testosteron). Godine 1953. objavljuje svoju hipotezu pod naslovom Biogenetsko izoprensko pravilo, kojom je doživio najveći uspjeh u znanstvenoj karijeri. Nakon odlaska u mirovinu, vođenje laboratorija prepustio je Vladimiru Prelogu (Sarajevo, 1906 — Zürich, 1998). Prelogov veliki znanstveni opus obuhvaća više od četiristo radova. Uveo je tzv. Prelogovo pravilo, koje određuje konformacijske odnose reaktanata i produkata. Jedan je od autora CIP-sustava, koji se danas općenito primjenjuje u stereometriji. Dobitnik je Nobelove nagrade za kemiju 1975. godine. Autor teksta o hrvatskim kemičarima nobelovcima je Dionis Sunko.

Pripremio Goran Ivaniš