Dostupna autorska prava na Tagoreova djela

Dodijeljene Whitbreadove nagrade

Velika Britanija Patrick Neate neočekivan je dobitnik ovogodišnje Nagrade Whitbread za najbolji roman, za svoju drugu knjigu Twelve Bar Blues, epsku priču iz svijeta jazza New Orleansa. Neate sada ulazi u konkurenciju za Whitbreadovu nagradu za knjigu godine, koja će biti dodijeljena potkraj mjeseca jednom od dobitnika iz četiri kategorije. U kategoriji romana za nagradu dotiranu s 5000 funti bili su nominirani i Ian McEwan za Atonement, Helen Dunmore za The Siege i Andrew Miller za Oxygen. Sid Smith nagrađen je u kategoriji prve knjige za Something Like a House, nagrada za poeziju dodijeljena je Selimi Hill za zbirku Bunny, a za biografiju Diani Souhami za Selkirk's Island.

Dostupna autorska prava na Tagoreova djela

Indija Prava na djelo indijskoga nobelovca Rabindranatha Tagorea (1861-1941) ponovno su dostupna, nakon što indijska vlada nije produljila prava jedinom vlasniku, sveučilištu Vishwabharati. Tagore je 1913. dobio Nobelovu nagradu za književnost, a od njegove smrti ni jedan redak nije mogao biti objavljen bez pristanka sveušilišta. Tagore je pisao prozu, liriku i drame, a bio je i kompozitor. Kako javlja »Times of India«, nekoliko je indijskih izdavača već najavilo da će ponovno objaviti njegova djela, a očekuju se i novi prijevodi i objavljivanje do sada nepoznatih Tagoreovih rukopisa.

Angela Vallvey dobitnica Nagrade Nadal

Španjolska Španjolska autorica Angela Vallvey dobitnica je nagrade Nadal, najstarije španjolske književne nagrade, dotirane s 18.000 eura. Žiri je tridesetosmogodišnju spisateljicu nagradio za njezin treći roman Los estados carenciales, satiru na račun knjiga za samopomoć. Angela Vallvey autorica je nekoliko zbirki pjesama i knjiga za mlade. Njezin prvi roman A la caza del último hombre salvaje preveden je na osam jezika, a uskoro će Neil Jordan po njemu snimiti film.

Počinju proslave obljetnica Victora Hugoa

Francuska U Francuskoj su čitanjima iz knjiga Victora Hugoa počele proslave u povodu 200. rođendana slavnog pisca, rođena 26. veljače 1802. godine u Besanconu. Diljem Francuske pisac koji je romanima Zvonar crkve Notre Dame i Jadnici stekao svjetsku slavu, ove godine bit će slavljen čitanjima, izložbama, predavanjima i kazališnim predstavama. Ministar obrazovanja Jack Lang, koji je otvorio svečanosti, pohvalio je Hugoova napredna stajališta — zalaganje za prava žena, ujedinjenu Europu i ukidanje smrtne kazne. U danima obilježavanja obljetnice najavljuju se priredbe u francuskom Senatu i na Academie française, u koju je Hugo primljen 1841.

Umro ruski pjesnik Kornilov

Rusija Ruski pjesnik i disident Vladimir Kornilov umro je u 73. godini života u Moskvi. Autor je književnu karijeru započeo 1953, u godini Staljinove smrti. Kornilovljeva poema Sofer (1961) prevedena je i na zapadne jezike. Godine 1977. sovjetsko društvo književnika isključilo je Kornilova iz članstva zbog zabranjena objavljivanja u inozemstvu i zalaganja za progonjene protivnike režima. Njegova djela ponovno su se smjela tiskati u Sovjetskom Savezu tek 1986. godine. Jedan od posljednjih nastupa teško bolesna pjesnika bio je na Svjetskom kongresu PEN-a u Moskvi 2000.

Njemačko knjižarstvo i dalje u minusu

Njemačka Prema ispitivanju časopisa »Buchreport« njemačko izdavaštvo i knjižarstvo ni 2001. nisu se uspjeli oporaviti. Knjižari su prošlu godinu završili s minusom od 1,7 posto u odnosu na pretprošlu. Savez njemačkih knjižara za cijelu branšu računa s oko jedan posto manjom zaradom u prošloj godini. Nakon slabog ljeta, 11. rujna sasvim je zakočio prodaju, koja se nije poboljšala ni oko Božića, kad se veći dio prodaje koncentrirao na tek dvadesetak naslova. Savez kao trend u knjižarstvu navodi i utjecaj medija, a ne kao do sada samo popise bestselera, za što je jedan od primjera i iznimno dobra prodaja knjiga obitelji Mann, nakon to je na njemačkoj televiziji potkraj godine prikazana serija o njima.

Španjolska Španjolski dobitnik Nobelove nagrade za književnost, Camilo José Cela, umro je u Madridu u 85. godini života. Prema navodima bolnice, pisac je podlegao upali pluća. Cela se smatrao jednim od najvažnijih španjolskih literata. Nakon građanskog rata u Španjolskoj prvo je podupro diktaturu Francisca Franca, ali se poslije distancirao od režima. Književnu slavu stekao je 1942. romanom La familia de Pascual Duarte i poslije La colmena (1951). Nobelovu nagradu za književnost dobio je 1989, nagradu Planeta za La cruz de San Andrés 1994, a 1995. i Nagradu Cervantes, najvažniju španjolsku književnu nagradu.

Iva Krtalić-Muiesan