Vijenac 206

Maticahrvatska

Ana Kirin

Bitijev Pojmovnik, drugi put

Drugo izdanje knjige Vladimira Bitija Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije predstavljeno je 15. siječnja u palači Matice hrvatske.

Bitijev Pojmovnik, drugi put

Drugo izdanje knjige Vladimira Bitija Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije predstavljeno je 15. siječnja u palači Matice hrvatske.

Nakon pozdrava i osvrta na suradnju s Vladimirom Bitijem i višestruko nagrađivano prvo izdanje njegove knjige, akademik Josip Bratulić, predsjednik Matice hrvatske, najavio je trojicu sveučilišnih profesora koji će govoriti o djelu.

Milivoj Solar, prozvavši se ovdje predstavnikom starije generacije, umjesto pohvala gotovog djela govorio je o pothvatu/pustolovini njegova stvaranja. Ona je tim veća na području književne teorije, gdje se isprepleću mnoge jezične znanosti. Profesor Solar izazio je sumnju prema mnogim modernim teorijama, naglasivši da ih ipak treba poznavati. Upravo je u tome vrijednost Bitijeve knjige. Ona se zasniva na autorovu široku poznavanju literature i dozi opravdana kriticizma. Vrijednost je ove knjige za svakoga tko se želi snaći u suvremenoj književnoj teoriji neporeciva i dovoljan poticaj za svladavanje teškoća znanstvenoga jezika kojim je pisana.

Profesor Nenad Ivić među kvalitetama knjige istaknuo je njezinu originalnost. Dok u svijetu postoji trend čitanki različitih književnih razdoblja, u kojima autori izabranim tekstovima dodaju tek svoje uvode ili komentare i zbog toga zaslužuju naziv tipkači, Biti je uistinu teoretičar. Ovaj pojmovnik zaista je i priručnik, što mu stoji u podnaslovu. Vladimir Biti uspio je izbjeći metanaraciju — kategoriju dobro poznatu studentima književnosti. Njegova knjiga nudi mnoštvo usporednih, dijagonalnih čitanja. Ivić je naziva prašumom tekstova kroz koju čitatelj nalazi svoj put. Iz iskustva on govori kako je prvo izdanje ovog pojmovnika uvelike obogatilo rad studenata. Među njima, na žalost, ima i onih koji se oglušuju na Bitijev poziv za dalje samostalno istraživanje i nekritički prihvaćaju njegove tvrdnje. Ivić se složio sa Solarom da djelo zainteresiranima omogućuje dobru upućenost kao i dijalog s kulturnom i književnom teorijom. Knjiga je ovo, po Iviću, teorijskih rubova što tkaju tkivo književne teorije, neuhvatljivo u jedan okvir. Bitijevi su članci promišljanje stajališta, dovođenje do ruba, ujedno i prijelaza u druga stajališta i promišljanja. Na kraju profesor Ivić predviđa važne ulogu ovog drugog, kao i njemačkog izdanja knjige u legitimaciji i delegitimizaciji književne teorije.

Posljednji je govorio autor Vladimir Biti. On je iznenađen dosadašnjom recepcijom svoje knjige. Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije presjek je njemačke, francuske, anglosaksonske pa i slavenske tradicije. Njemačkim izdanjem bit će dostupan jednom širem krugu što pobuđuje iščekivanje reakcija na prostorima čijim se tradicijama knjiga bavi. Biti zahvaljuje ljudima iz Matice hrvatske, posebno Jeleni Hekman za pomoć u procesu rada na prvom, drugom i njemačkom izdanju knjige, kao i poslije njihovih objavljivanja. Naposljetku se Biti složio s prethodno izrečenom tvrdnjom profesora Solara kako promjene na području književne teorije mogu zahtijevati ponovljena izdanja gotovo svake godine. No autor tu odlučuje stati, da bi stvaralačku energiju usmjerio drugamo. On vjeruje u nove generacije, prepuštajući njima nastavak rada pa i retrospektivni kritički pogled na svoje djelo.

Ana Kirin

Vijenac 206

206 - 24. siječnja 2002. | Arhiva

Klikni za povratak