Zaha Hadid u Singapuru

2002 AIA Gold Medal Tadau Andu

Objavljeno je ime dobitnika Zlatne medalje Američkog arhitektonskog instituta za 2002, najvišega priznanja kojim AIA nagrađuje pojedinca čije djelovanje ima »trajan utjecaj na arhitektonsku teoriju i praksu«. Tadao Ando (1941), koji svojim građevinama »utjelovljuje bezvremenost, ali i odaje počast arhitektonskim ikonama 20. stoljeća poput Louisa Kahna i Le Corbusiera«, 59. je dobitnik vrijedne nagrade, čime ulazi u red vizionara kao što su Thomas Jefferson, Frank Lloyd Wright, Louis Sulivan, Le Corbusier, I. M. Pei, Cesar Pelli i Michael Graves (nagrađen 2001), imena kojih su u znak počasti uklesana u granitni zid lobija u sjedištu AIA u Washingtonu. Ando, čiji je prinos teoretičar Koji Taki označio kao »spoj umjetnosti građenja i umjetnosti života«, u tridesetogodišnjoj karijeri ostvario je bogati opus projekata i realizacija poput stambene zgrade Rokko, Crkve svjetla, Hrama na vodi, Japanskog paviljona za Expo '92, Muzeja suvremene umjetnosti Naoshima i Muzeja moderne umjetnosti Fort Worth, za koje je osvojio najuglednije arhitektonske nagrade: Pritzker, Zlatnu medalju RIBA-e, dansku Carlsberg nagradu te sva japanska arhitektonska priznanja.

Obrana od poplave u Veneciji

Venecija, jedan od najvećih bisera svjetske baštine, ozbiljno je ugrožena poplavama što su postale učestale posljednjih desetljeća. Acqua alta, natprosječni porast razine mora u laguni što se događa i pedesetak puta godišnje, u ekstremnim slučajevima doseže i više od metra (1,8 m 1966. godine) ozbiljno ugrožavajući venecijanske palače sagrađene od vapnenca. Stoga je talijanska vlada donijela odluku o izgradnji sustava mobilnih barijera za obranu od visokih voda. Obrambeni sustav MOSE (Modulo Sperimentale Elettromeccanico) sastojat će se od 79 vrata za napuhavanje, lociranih na tri ulaza u lagunu s morske strane. Vrata, svaka široka 20, visoka 20 do 30 i debela 4 do 5 metara, u vrijeme normalnog vodostaja ležat će na dnu lagune napunjena vodom. No u slučaju ekstremnog porasta razine mora vrata će se, napunjena zrakom, uspraviti i zapriječiti ulaz vode u lagunu. Projekt koji je već doživio kritike zbog ugrožavanja ekološkog sustava u laguni trebao bi biti realiziran za šest do osam godina.

Zaha Hadid u Singapuru

Najpoznatija britanska arhitektica, inače rođena Irančanka, Zaha Hadid predstavila je svoj one-north masterplan za Središte znanosti u Singapuru, što će se prostirati na površini od 190 hektara u susjedstvu Nacionalnog sveučilišta i Sveučilišne bolnice. Plan mješovite namjene uključuje stanovanje za pedeset tisuća i radne zone za još sedamdeset tisuća ljudi, sa zavojitim parkom Buona Vista, što će vijugati središtem područja. Cilj je masterplana razvijanje nove ekonomije uz afirmaciju »raznolikosti, napetosti i uključivosti«, a spajanje različitih aktivnosti pojačat će društvene veze i mogućnosti za »neformalne susrete što promoviraju napredna razmišljanja«. Kao dio urbane i ekonomske strategije razvoja Singapura, one-north plan uključuje važne industrije nove ekonomije: biomedicinska istraživanja i razvoj, informacijske i komunikacijske tehnologije te produkciju novih medija, a njegova realizacija potrajat će sljedećih dvadeset godina.

Arhitekti o arhitektima

Dvadeset četiri vodeća suvremena arhitekta zamoljena su da napišu esej o drugim arhitektima, svojim uzorima, mentorima i herojima. Rezultat je nedavno objavljena knjiga Arhitekti o arhitektima: 24 eseja o utjecaju i inspiraciji američkog izdavača McGraw-Hill Professional Publishing, što vrvi zanimljivostima i iznenađenjima. Tako se, čitajući eseje, može doznati što Charles Gwathmey i James Polshek misle o Louisu Kahnu, a što Mario Gandelsonas o Miesu van der Roheu, te što Robert A. M. Stern ima reći o Paulu Rudolphu, svom profesoru i prethodniku na Sveučilištu Yale, za kojeg su se odlučili i Norman Foster, Der Scutt i Busso von Busse. I Le Corbusierom su nadahnuta četvorica — Tadao Ando, Michael Graves, Arata Isozaki i William S. W. Lim, dok o Wrightu piše samo Richard Meier. Knjiga eseja koju je uredila Susan Gray bogato je ilustrirana fotografijama ostvarenja kako arhitekata autora eseja tako i njihovih uzora.

Finska arhitektura u Zagrebu

U Studiju Galerije Josip Račić postavljena je izložba fotografija nove finske arhitekture viđene objektivom Jussija Tiainena (1954), koji se posljednjih desetak godina posvetio fotografiji arhitekture, a njegova izložba New Finnish Architecture obišla je svijet. Finska je poznata po modernoj arhitekturi, ponajprije zahvaljujući djelima majstora 20. stoljeća Alvara Aalta, Eliela Saarinena i Reima Pietilä, a posebnost finske škole, uz spoj globalnih utjecaja i lokalnih uvjeta i materijala (ponajprije drveta), ogleda se u maestralnoj uporabi svjetla u arhitektonskoj ekspresiji. Prema rječima Marje Ritta Norri, ravnateljice Muzeja finske arhitekture, svjetlo igra ključnu ulogu u oblikovanju prostora i teksture pročelja, isticanju boje i ugođaja interijera, a interakcija svjetla i prostora ključni je element i nove finske arhitekture prezentirane na zagrebačkoj izložbi ostvarenjima Finskog veleposlanstva u Berlinu (Lehtinen-Mäki-Peltola), Crkve Pirkkala (Käpy & Simo Paavilainen), ulazne zgrade skijaškog muzeja u Lahtiju (Pekka Salminen) i drugih. Izložba ostaje otvorena do 15. siječnja 2002.

Vinko Penezić