Novi prijevod Fausta

»Nova Istra«, časopis za književnost, kulturološke i društvene teme, br. 2-3, Pula, 2001.

Kao što je to u uvodniku posebno istaknuto, u ovom broju »Nove Istre« ekskluzivno se objavljuje novi hrvatski prepjev kapitalnoga djela svjetske literature, I. dijela Goetheova Fausta u prijevodu jednog od vodećih hrvatskih filologa i prevoditelja s više svjetskih jezika, književnog teoretika i sveučilišnog profesora dr. Ante Stamaća.

U tekstu Umjesto predgovora sam nas autor prijevoda upoznaje s razlozima koji su ga motivirali da se upusti u taj iznimno zahtjevan rad. Budući da se 1999. navršilo dvjesto pedeset godina od rođenja jednog od najznamenitijih književnih klasika Johanna Wolfganga von Goethea (1749-1832), a da je ta obljetnica u nas obilježena gotovo sporadično, kao i potaknut time što je od posljednjega prijevoda Tita Strozzija prošlo gotovo pola stoljeća, Stamać nam nakon dugotrajna rada poštujući načelo da je »prevoditelj samo zastupnik i sluga svog pisca«, predstavlja I. dio Goetheova velebna djela Faust.

Premda je Stamać već unaprijed naoštrio pero kako bi se mogao obračunati s nesklonim kritičarima, mišljenja smo kako će njegov prijevod naći dobar prijem u čitatelja jer se, u želji da sačuva rimu i ritam stiha, nije se priklonio jezičnim vratolomijama, što će budući čitatelji sigurno vrednovati. Možemo izraziti nadu da nećemo dugo čekati do objave I. i II. dijela Fausta u izdanju Školske knjige iz Zagreba jer Stamać ističe kako je opsežan posao prijevoda Goetheova remek-djela pri kraju.

U rubrici Suvremena književnost predstavljen je novi nastavak dramsko-dijaloškog djela Zvane Črnje Istrani, potom ulomak iz romana Dijane Rosandić Zvjezdani kaktus. Riječ je o vrlo zanimljivu (pre)kratkom ulomku iz kojeg je nemoguće odrediti tematiku cijelog romana, koji ima privlačnost i uvjerljivost koja će svog čitatelja natjerati da ga pročita u jednom dahu. Lakoća pripovijedanja, sentimentalno slatko-gorko sjećanje na djetinjstvo i ranu mladost koje odrasloj kćeri priča žena srednjih godina, svjedoče o autorskoj zrelosti već afirmirane književnice. Suvremena poezija predstavljena je pjesmom poznatog Milorada Stojevića, kao i radovima dvije manje znane no vrlo zanimljive pjesnikinje, Biserke Težački Kereša i Vesne Pavan.

Pišu li žene u suvremenoj Rusiji — žensko pismo? — naslov je teksta Magdalene Medarić u kojem autorica piše O takozvanoj ženskoj prozi u Rusiji 90-tih godina. Uz tekst objavljeni su i prijevodi pet kraćih priča, a uz svaku od njih i bibliografija autorice.

Treba istaknuti i gostovanje zagrebačkog časopisa »Kaj« koji predstavlja opsežnu studiju Božice Pažur Poezija identiteta kao identitet jezika u kojoj se govori o suvremenom hrvatskom dijalektalnom pjesništvu na kajkavskom narječju sjeverne Hrvatske, kao i malu antologiju pjesama suvremenih kajkavskih pjesnika.

U rubrici Novi prijevodi predstavljena je priča Saadata Hasana Mantoa (1912-1954) jednog od vodećih književnika na urdskom jeziku (službeni jezik Pakistana), koju je s engleskog preveo Igor Grbić. Autor nam u priči Svršetak kraljevstva pokazuje da su problemi otuđenosti i ljubavi, odnosno teškoća u njezinu pronalaženju, jednake bez obzira na zemljopisne i kulturološke različitosti.

Autor slikovnih prikaza u ovom broju je Dragutin Dumančić, koji nam se predstavlja fotoportretima književnika, pjesnika, znanstvenika...

Odličan grafički prijelom uz obilje sadržaja te prva objava novog prijevoda I. dijela Goetheova Fausta razlozi su zbog kojih svakako treba preporučiti ovaj broj »Nove Istre« svim ljubiteljima pisane riječi.

Goran Ivaniš