Vijenac 204

Božić, Naslovnica

Latica Ivanišević, Sretan Božić, Arheološki muzej, Zagreb, 13–31. prosinca 2001.

Jaslice u zlatu

Nekoliko instalacija postavljenih na izložbi malo odskaču od klasične teme Božića i jaslica, ali itekako imaju svoj kontinuitet.

Latica Ivanišević, Sretan Božić, Arheološki muzej, Zagreb, 13–31. prosinca 2001.

Jaslice u zlatu

Nekoliko instalacija postavljenih na izložbi malo odskaču od klasične teme Božića i jaslica, ali itekako imaju svoj kontinuitet. Riječ je o starom, crvenom ormaru, komodi iz čijih otvorenih ladica viri bojeno voće i papiri ili o simboličnim stablima napravljenim od nekoliko letvica s kojih također vise plodovi jabuka i šipka.

Sredina je mjeseca prosinca i danas od ranog jutra pada snijeg. Bliže se blagdani i sve postaje bijelo. Hladno je. Pšenicu smo neki dan posijali. Istinski božićni ugođaj... U takvu bijelom Božiću zagrebački je Arheološki muzej, do kraja godine, postavio prigodnu izložbu radova Latice Ivanišević naslovljenu Sretan Božić, posvećenu najvećem kršćanskom blagdanu.

U nekoliko prostorija izloženi su radovi u najrazličitijim materijalima, vezani uz Božić, božićne jaslice, Svetu obitelj, tri kralja i ostalu prepoznatljivu božićnu motiviku. Božićne su jaslice odavna motiv hrvatskog umjetničkog izražaja na najrazličitije načine, od uprizorenja u ledu do živih jaslica. Latica Ivanišević ne ide u takve krajnosti, no njezine jaslice ipak nisu klasični religiozni ili etnografski subjekt. Ona upotrebljava široku paletu materijala: glinu, kovinu, drvo, trstiku, plastiku, papir, tapiseriju, gotovo pokućstvo i pravo voće te s tim izlazi iz okvira klasičnih božićnih jaslica kakve se mogu vidjeti u velikoj većini naših crkava.

Krenimo od tapiserija. Napravljene po predlošcima koji se također mogu vidjeti na izložbi, božićne tapiserije Latice Ivanišević odišu jednostavnošću i po boji i po izrazu. Očigledna je njezina fascinacija crvenom i zlatnom, kako u tapiserijama, tako i u ostalim djelima. Dakako, jer to su simbolične boje Božića. Likovi majke s djetetom u naručju prepoznaju se i u tekstilnim kolažima koji se prostiru po zidovima Arheološkog muzeja. Raznobojni tekstil šivan na podlogu, uglavnom jarkih, živih i veselih boja, pokazuje veliko umijeće u ne baš laku poslu. Latica je Ivanišević tim radovima, od kojih su neki golemih dimenzija, pokazala da se sjajno snalazi i u ulozi umjetnice — krojačice. Tim više što se u nekoliko primjera pojavljuje čipka kao primarni motiv, djetešce Isus.

Što se pak tiče predložaka za tapiserije i slika u malom formatu u lijepim, srebrnim okvirima, oni odišu prepoznatljivim potezima kista. U nekoliko linija Latica Ivanišević izražava jaku, monumentalnu crtu motiva koji su svi nama dobro poznati. Slike su većinom izrađene zlatnom i crnom bojom na crvenoj podlozi, a nerijetko potezima podsjećaju na japansku bojanu svilu. Nekoliko instalacija postavljenih na izložbi malo odskaču od klasične teme Božića i jaslica, ali itekako imaju svoj kontinuitet. Riječ je o starom, crvenom ormaru, komodi iz čijih otvorenih ladica viri bojeno voće i papiri ili o simboličnim stablima napravljenim od nekoliko letvica s kojih također vise plodovi jabuka i šipka. Instalacija s likovima od djelomično zlatnog papira, u prirodnoj veličini, koji sjede na crvenim pletenim stolcima jako asocira na kipove koji nas gledaju s baroknih oltara.

Najzanimljiviji dio izložbe pripada punoj plastici. Male, bijele figurice od gipsa i gline, nepravilnih oblika, ali prepoznatljive unutar božićne priče, postaju same po sebi element štovanja. Tekstura koja se pojavljuje na njihovoj površini oživljava ih i čini životnijim. Privlačan je, nadasve, izložak u kojemu Latica Ivanišević postavlja likove tri kralja u, konjima upregnute, kočije, a te kočije nisu ništa drugo nego izdanak dječjih igračaka sa seoskih proštenja, dakle definitivno etnografski motiv. Nekoliko je kipića smješteno usred scenografski napravljene jednostavne, crveno i plavo obojene, kulise. Poznato je da se Latica Ivanišević bavi i scenografijom pa tako cijeli izlošci postaju skice za scenografske prikaze.

Na izložbi je još postavljen prizor poklonstva triju kraljeva, ali izrađen od pruća od kojih se inače izrađuju stolci. Izdaleka prepoznatljiv motiv majke s djetetom u krilu, Josipa koji nad njima bdije te tri kralja koji predaju mirise, zlato i tamjan, i to još u prirodnoj veličini, doima se impresivno. K tome, svi su oni napravljeni s iznimnom preciznošću.

Izložba Latice Ivanišević u Arheološkom muzeju povezana uz upravo prošli blagdan pokazuje nam jednostavne činjenice. Vrijeme je mira, ljubavi i dobrote. Te tri odlike izviru i iz same izložbe. Jednostavno i snažno.

Marko Kružić

Snimio Jasenko Rasol

Vijenac 204

204 - 27. prosinca 2001. | Arhiva

Klikni za povratak