Život Kaštela

Život Kaštela

Don Frane Ivasović, Kaštel Stari. Crtice iz njegove povijesti i života, Matica hrvatska Kaštela, 2001.

Hvalimo more, ali držimo se malo i priobalja. Vrijedna su izdanja, makar ona bila i reprinti i premda njihovi autori nisu veleučeni doktori i profesori. Običan čovjek, ili mjesni župnik, u svoje knjige stavljaju sve do čega dođu. Pa iako bi netko mogao prigovoriti da nisu dovoljno sistematizirane i sređene, one su ipak odlično vrelo, početak za neka nova veća istraživanja i sustavnije monografije.

Don Frane Ivasović bio je župnik u Kaštel Starom. Zaljubljenik u svoj kraj odlučio je sredinom 20. stoljeća napisati o njemu knjigu. U njoj on spominje sve Kaštele, ali se najviše posvećuje svome Starom.

U predgovoru prvoga izdanja iz 1940. godine (drugo je izdano 1955) on odmah postavlja pred nas veliku istinu. »Malo ih ima koji nešto znadu o svome rodnom mjestu, a velika većina ne zna skoro ništa. I zaista, postavimo si pitanje: Znamo li tko je bio čovjek kojeg nosi ime ulica u kojoj stanujemo. Malo bi ih točno odgovorilo na to pitanje.«

No, posvetimo se knjizi. U njoj se nalaze povijesni, arheološki, etnološki, crkveni i drugi podaci koje je don Frane Ivasović uspio skupiti, ali koje je crpao i iz drugih vrela, kako sam iskreno navodi. Knjiga je podijeljena na pet poglavlja po redoslijedu kako je don Ivasović to zamislio. Neki dijelovi iz određenih poglavlja mogli bi stajati u drugima, ali dopustimo autoru slobodu da sam odluči što će gdje smjestiti i kako će o nečemu pisati.

U prvom poglavlju don Frane bavi se postankom Kaštela, u kojem, razumljivo, posebno mjesto zauzima postanak Kaštela Starog. Osim o Kaštelima piše i o selima iz istočnoga dijela Kaštelanskog polja, širokoga od jedan do tri, a dugačka dvanaest kilometra. Zatim se na 145 stranica bavi crkvom. U njemu spominje crkve kao građevine, ali i bratovštine, opisuje kako je sagrađen zvonik crkve Gospe od Ružarija, najvažnije crkve u Kaštelima (vjerojatno bi arheolozi mislili drukčije) te stare različite natpisie po crkvama. Nakon toga pisac knjige ilustrirane fotografijama bavi se različitim svetkovanjima, primjerica prvom sv. misom ili prvom pričesti, i to opisujući svetkovanja u različitim obiteljima.

U poglavlju Život i razvitak Staroga bavi se prosvjetom i gospodarstvom, napose najvažnijim vinarstvom i turizmom.

Poglavlje pod naslovom Razni običaji svjedoči o običajima u crkvenim blagdanskim svetkovinama, ali i pučkim seoskim, vjenčanju, smrti, krštenju, krizmi, pjesmama (objavljuje ih onako kako ih je sam čuo), plesovima i raznim igrama.

Nakon toga slijede autobiografski podaci Frane Ivasovića, koji je uspio posjetiti i Svetu zemlju. Peto poglavlje bavi se rodoslovljem obitelji iz Kaštela Starog i to od 1621. do 1945. godine. Imena i prezimena ljudi sačuvana su u crkvenim maticama. Nakon opsežna nabrajanja autor ostavlja i jednu praznu stranicu da bi mlađi mogli nastaviti upisivati rodoslovlja.

Riječ je o zanimljivoj i šarolikoj knjizi, pretežito posvećenoj crkvi i svećenstvu u Kaštel Starom, ali koja nudi i mnoštvo podataka zanimljivih različitim strukama.

Krešimir Blažević