Začeci raskola

Martin Luther, 95 teza, Matica hrvatska Zaprešić, Bogoslovni institut, Zagreb, 2001.

Postoji malo knjiga i rasprava koje su potaknule uistinu revolucionarne promjene, a devedeset i pet teza koje je prije gotovo pola milenija Martin Luther sada već poslovično pribio na vrata crkve, definitivno su promijenile tokove europske kršćanske, ali i političke i gospodarske povijesti. Rasprava o moći i djelotvornosti indulgencija, koja je izazvala reformaciju i podjelu kršćanstva, sada se (doduše, s popriličnim zakašnjenjem) pojavljuje i na hrvatskom jeziku u prijevodu Davorina Peterlina. Lutherova se rasprava bavi oprostom grijeha, popularnom zabavom koja je od kasnog srednjeg vijeka Vatikanu omogućavala da legalnim poreznim postupkom umjesto duhovne riznice napuni tada dobrano ispražnjenu vatikansku blagajnu. Trgovanje oproštajnicama bio je profitabilan i unosan posao, čime se, među ostalim, dovršavala gradnja bazilike sv. Petra pod vodstvom pape Leona X. Lutherove su teze, gledano iz današnje perspektive, tek bezopasan i bezazlen pokušaj uvođenja reda u crkveni nauk o čistilištu u kojem duša iz njega izleti »čim novčić zvekne u škrabicu«. No, takve teze koje su zapravo predlagale samo manje reforme postojećeg sustava, naišle su na vrlo velik odjek, a Luthera preko noći učinile zvijezdom. One su dotaknule bolno pitanje plaćanja pretjeranih poreza Rimu, te je tako pedantni njemački smisao za financije bio posrednim uzrokom nastanka protestantskih crkava. Raskol, iza kojega je jasno vidljiva njegova ekonomska pozadina, danas je crkveno uobličen u poznatu protestantsku doktrinu opravdanja po vjeri. Teze koje su — posredno ili neposredno — izazvale takvu reformu, u našem izdanju obuhvaćaju nepunih petnaest stranica, što je sasvim siguran dokaz da velike promjene postojećih društvenih, ekonomskih ili crkvenih prilika nisu potekle od skribomana velikog formata, nego od osoba čija se teološka stajališta vrlo jasno iščitavaju u političkom i ekonomskom kontekstu.

Tonči Valentić