Salingerova kći prodaje očeva pisma

Umro John Knowles

SAD Američki autor John Knowles, koji je postao poznat romanom, A Separate Peace, umro je u Miamiju u sedamdeset petoj godini. Taj je roman bio njegov prvi, a uspjeh koji je njime postigao 1959. nije ponovio nijednom od svojih kasnijih osam knjiga. Kritika je doduše uvijek hvalila njegov kasniji stil, ali mu je zamjerala što više nije uspio stvoriti tako uvjerljive likove. Radnja romana odigrava se u konzervativnom internatu u Novoj Engleskoj za Drugog svjetskog rata, a u prikazu sukoba mladih milijuni mladih čitatelja prepoznali su vlastite probleme i iskustva.

Salingerova kći prodaje očeva pisma

SAD Više od trideset pisama koje je kćeri napisao J. D. Salinger, autor, Lovca u žitu, bit će ponuđene na aukciji u kući Sotheby's. Salinger, koji živi povučen od javnosti, ništa nije objavio od 1965, a nekoliko se puta i sudski borio za zaštitu vlastite privatnosti, pa će ova pisma biti rijetka prigoda za proučavanje njegova privatnog života. Pisma na 43 stranice iz New Yorka i Londona počinju 1958, kad je Margaret Salinger imala dvije godine, a idu sve do 1993. godine. Margaret Salinger prošle je godine objavila knjigu, Dream Catcher: A Memoir, o svom odnosu s ocem, a nedavno je Salingerova pisma prodala i Joyce Maynard, koja je s njim imala kratku vezu, koju je opisala u knjizi, At Home in the World. Kupac pisama objavio je da će ih vratiti autoru.

Goetheova ostavština u UNESCO-ovu registru

Njemačka Rukopisi Johanna Wolfganga von Goethea uvršteni su u UNESCO-ov registar, Sjećanje čovječanstva. Bogata Goetheova ostavština čuva se od 1885. u Arhivu Goethea i Schillera, a sadrži oko 90 posto svih njegovih rukopisa. U arhivu su i gotovo sasvim sačuvani Goetheovi dnevnici iz šest desetljeća i više od trećine njegovih pisama. U ostavštini, koja zauzima 480 arhivskih kutija, nalaze se i Goetheovi spisi o prirodnim znanostima i teoriji umjetnosti. Direktor arhiva Jochen Golz izjavio je kako se nada da će primanje zbirke u registar, Memory of the World donijeti i pomoć njegovim projektima digitalizacije. Naime, od prošle godine arhiv na Internetu nudi bazu podataka o svim Goetheovim pismima. Ipak, za digitalizaciju samih pisama, arhivu nedostaje novaca. Inače, Goetheova i Schillerova kuća u Weimaru prije tri godine su primljene u UNESCO-ov popis kulturnog blaga.

Prag dobiva Kafkinu biblioteku

Češka/Njemačka Društvo Franza Kafke u Pragu dobit će uskoro cijelu rekonstruiranu Kafkinu biblioteku, proširenu i prvim izdanjima njegovih djela. Tvrtka Porsche, koja je kupila biblioteku, predala je u Berlinu više od tisuću knjiga, časopisa i almanaha u vrijednosti od četvrt milijuna maraka simbolično predsjedniku Kafkina društva Kurtu Krolopu, a knjige će uskoro zaista i biti poslane u Prag. Putovi koje je Kafkina biblioteka prošla nakon što je njegova sestra Otla deportirana u Theresienstadt ni do danas nisu sasvim razjašnjeni. Sigurno je da je najveći dio završio u jednom münchenskom antikvarijatu, a 1982. prodan je sveučilištu u Wuppertalu, gdje su knjige bile sve do sada.

Umro Viktor Astafjev

Rusija Književni suputnik Aleksandra Solženjicina, Viktor Astafjev, umro je u sedamdeset i sedmoj godini u Krasnojarsku. Astafjev se smatrao književnim glasom svoje domovine, Sibira, a pripada u najvažnije ruske autore šezdesetih godina. Za razliku od kasnijeg nobelovca Solženjicina, koji je otišao u egzil u SAD, Astafjev je ostao u Rusiji, gdje je često bio u sukobu s režimom. Njegova djela, koja se bave teškim problemima njegove domovine i totalitarnog režima, u ruskim školama pripadaju u obveznu lektiru.

Novo izdanje Juana Ramóna Jiméneza

Španjolska Pjesnik i filolog José Luis López Bretones predstavio je izdanje, Libros de Madrid u kojem je sakupljeno više od stotinu neobjavljenih pjesama i proznih tekstova Nobelovca Juana Ramóna Jiméneza. Sve pjesme vrte se oko teme grada Madrida, koji je pjesnik poznavao u prvoj četvrtini prošlog stoljeća. Ovo izdanje napravljeno je zahvaljujući arhivima i rukopisima u posjedu pjesnikove obitelji. Kako navodi urednik, ovom knjigom čitatelj, »šeta Madridom s pjesnikom generacije '27«, gledajući njegove fizičke, urbanističke, arhitektonske i, duhovnije aspekte.

Gao Xingjian počasni doktor u Hong Kongu

Hong Kong Nobelovac i kineski disident Gao Xingjian dobio je počasni doktorat Kineskog sveučilista Hong Konga, na svečanosti bez nazočnosti lokalnih dužnosnika. Dužnosnici u Hong Kongu izbjegavali su Gaoa i kad je došao u posjet u siječnju, a smatra se da je do toga došlo zbog mogućih problema s Pekingom. Kina naime zabranjuje većinu Gaoovih djela, a kad je taj pisac, dramaturg i slikar dobio Nobelovu nagradu 2000, Peking je objavio da je to politička, a ne književna nagrada. Gao, koji živi u Parizu, napustio je Kinu 1987.

Iva Krtalić-Muiesan