Novi broj »Hrvatske revije«

Drugi broj obnovljenog časopisa »Hrvatska revija« u skladu s novim identitetom donosi zanimljive znanstveno-popularne tekstove istaknutih autora obogaćene brojnim fotografijama, ilustracijama, karikaturama i zemljovidima.

Tema broja bavi se povijesno-geopolitičkim pitanjima u Tibetu, kao i tibetanskom kulturom, običajima, krajolikom i religijom. Iz pera dvaju uglednih pisaca, Duška Topalovića i Tomislava Butorca, saznajemo više o tibetanskom političkom otporu i odnosima moći koji diktiraju perspektivu ove zemlje.

Rubrika Inozemno motrište govori o predodžbi Balkana kao Divljeg istoka, čemu su uvelike desetljećima pridonosili inozemni pisci koji o Balkanu nisu mnogo znali, niti su htjeli saznati mnogo. Za razliku od njih, Vesna Goldsworthy, profesorica engleske književnosti na University of London, u razgovoru sa Željkom Garmazom ističe kako je imperijalizam mašte tih pisaca, kako ona naziva taj proces površna proučavanja tog područja, stvorio onoliko istina o Balkanu koliko ima čitatelja. Naime možemo govoriti o barem dvostrukim mjerilima samog stanovništva te loše regije, kaže Vesna Goldsworthy, pa objašnjava kako: »Nekad o svojoj domovini govorimo kao o jako primitivnoj zemlji, naravno, kad nam je svega dosta, a opet nekad, posebno strancima, kažemo da smo mi u srcu Europe, nositelji europske civilizacije.«

Globalni pogled bavi se oprečnim supersilama, Amerikom i Rusijom, u svijetu globalnih opasnosti koje možemo podijeliti na društveno-ekološke prijetnje (AIDS, kravlje ludilo, globalno zagrijavanje..), političko-gospodarske prijetnje (međunarodni terorizam, trgovina narkoticima, cyber-napadi...) i katastrofalne prijetnje poput nesreća u nuklearnim elektranama i širenja oružja za masovno uništenje. Autor teksta Gerard Toal, profesor u Školi za javne i međunarodne odnose na Virginijskom sveučilištu, poznat je kao jedan od utemeljitelja tzv. kritičke geopolitike.

U rubrici Descriptio Croatiae Ivo Velić piše o geološkoj povijesti hrvatskog krša, dok Joško Belamarić donosi profil srednjovjekovnog i renesansnog Trogira.

O prošlosti, počecima i nasljeđu pišu Zlatko Matijević u tekstu o nastanku Hrvatske starokatoličke crkve i Vedran Benić, koji je za »Reviju« napisao nadahnutu priču o dubrovačkom tramvaju. Putopisna rubrika donosi kratku fotografsku reportažu o Tirani te putopis s padina Stjenjaka. Prilog o povijesti lepre otvara novu rubriku »Hrvatske revije« nazvanu Povijest bolesti, dok se etnografska rubrika ovaj put osvrće na tradicionalnu izradu dječjih igračaka. Uz spomenute rubrike i tekstove »Hrvatska revija« i u ovom broju bavi se ekološkim pitanjima te donosi recenzije, prikaze i osvrte.

Tamara Turkalj