Kukuljevićevi dani

Kukuljevićevi dani

U znaku proslave 820. godišnjice pisane povijesti Varaždinskih Toplica i Varaždina

Tradicionana kulturna manifestacija Kukuljevićevi dani u Varaždinskim Toplicama održana je pod pokroviteljstvom Varaždinske županije i Varaždinskih Toplica. Manifestacija je započela 5. studenog znanstveno-stručnim skupom Prilozi uz 820. godišnjicu povijesnog, gospodarskog i kulturnog razvitka Varaždinskih Toplica, koji je ostvaren potporom Ministarstva kulture RH. Organizatori skupa su Matica hrvatska — Varaždinske Toplice i Zavod za znanstveni rad HAZU u Varaždinu. Skup su pozdravili izaslanik župana Ivan Kolar, gradonačelnik Dragutin Kranjčec, potpredsjednik MH Stjepan Sučić i pismom predsjednik Matice hrvatske akademik Josip Bratulić. Prigodnim govorom skup je otvorio akademik Andre Mohorovičić. Prijepodnevni skup odvijao se pod predsjedanjem akademika Andre Mohorovičića, Božene Filipan i Ivana Grabara, a poslijepodnevni vodili su Stjepan Sučić, Enio Stipčević i Eduard Vargović.

Damir Hrelja prikazao je arhivsku građu o topličkom veleposjedu u fondovima Državnog arhiva Varaždin; zajednički rad Franje Ruže i Stjepana Dvorskog o prometu kao uvjetu gospodarskog razvitka predstavio je Franjo Ruža; Biserka Belicza govorila je o Varaždinskim Toplicama u povijesti medicine, a Eduard Kušen o prirodnoj i geografskoj osnovi Varaždinskih Toplica za razvoj zdravstvenog turizma. Glazbene mogućnosti Varaždina u Kukuljevićevo vrijeme prikazao je Ennio Stipčević, Kukuljevićeve glazbenohistoriografske metode Dubravka Franković, a izlaganje Davora Bobića odosilo se na Varaždinski skladateljski krug od 18. do 20. stoljeća. Etimološki prikaz toponima Garestin i Varaždin podnio je Alojz Jembrih; geografskolingvističku i psiholingvističku analizu geneze izvornih toponima prikazala je Božena Filipan, dok je Zvonimir Bartolić dao prikaz toponimije Međimurja, a Zdenko Balog iznio je priloge za kulturnu topografiju križevačko-kalničkog područja.

Etimologija toponima

Veliko zanimanje za isnesenu problematiku pokazala je rasprava o etimologiji toponima Varaždin u kojoj su se čule potkrepe Božene Filipan za slavensku, a Alojza Jembriha za iransku osnovu pretpostavljene složenice Garestin/Varaždin. Živu raspravu potaknula je i aktualna ekološka problematika zaštite topličkog okoliša kao posljedice samo djelomično provedene zaštite, i to područja Kalnika bez Varaždinsko-topličkoga gorja.

Autori koji zbog objektivne spriječenosti nisu podnijeli svoja izlaganja, dostavit će svoje radove za tisak.

Sastavni dio skupa bila je i dokumentarna izložba arhivske građe iz fondova DAH — Arhiva Zagrebačkog kaptola, ACA i Državnog arhiva Varaždin. Izvorna dokumentacija prikazana je po cjelinama: kraljevske povelje, kraljevske sajmene povlastice, Toplice i Varaždin u sklopu Varaždinskog generalata i Slavonske vojne krajine, posjedovne i sudske isprave te kartografski prilozi.

Autori izložbe su Božena Filipan i Damir Hrelja, a stručna suradnica Karmen Levanić. Prigodnu izložbu o primjeni prirodnih činitelja pripremila je Specijalna bolnica za reumatske bolesti i rehabilitaciju Varaždinske Toplice pod vodstvom ravnateljice dr. Silve Potrebice uz ponudu vruće topličke limunade. U Zavičajnom muzeju pružen je uvid u kontinuitet kupališta sve od antičkih termi Aquae Iasae, a pod vodstvom prof. Dorice Nemeth razgledani su najnoviji nalazi u arheološkom kompleksu na dijelu kapitolija. Spomeničku cjelinu Sv. Duh sa spomenicima na mongolska pustošenja i obranu za turskih ratova te grobom Antuna Kukuljevića Sakcinskog posjetili su sudionici kako bi na grob položili spomen-vijence i svijeće.

Na sijelu Matice hrvatske, održanu zahvaljujući sponzorstvu gradonačelnika, u izletištu Varteksove gorice govorili su potpredsjednik Stjepan Sučić, glavi tajnik MH Stjepan Damjanović i gradonačelnik Dragutin Kranjčec, a u raspravi su sudjelovali predsjednici iz Čakovca, Križevaca i Varaždinskih Toplica. Svoja terenska istraživanja europske toponimije slavenskog podrijetla predstavio je Josip Đebi iz Čakovca.

Božena Filipan