ŽIVOTOPIS

Mladen Kuzmanović rođen je 20. rujna 1940. u Zagrebu. U rodnom je gradu maturirao i diplomirao hrvatski jezik i jugoslavenske književnosti kao jednopredmetnu grupu na Filozofskom fakultetu Sveučilišta. Nakon završetka studija izabran je za asistenta pri Katedri za povijest i dijalektologiju hrvatskoga jezika. Magistrirao je i doktorirao s temama iz Krležine kajkavštine.

Kajkavski segment Krležina opusa i poezija na nestandardnim pjesničkim idiomima (kajkavska i čakavska) središte su njegovih znanstvenih i stručnih interesa. On je prvi nakon poznate, gotovo kultne Pavićeve interpretacije kajkavskoga dijalektalnog pjesništva 20. stoljeća (Lykos, Zagreb 1958) uredio Antologiju novije kajkavske lirike koja je morala prevladati sedamnaestogodišnju šutnju. Ona je istodobno prezentirala novo viđenje kajkavskih međuratnih klasika i afirmirala nova imena koja u vrijeme nastanka antologije nisu imala objavljenu zbirku pjesama. Njihov kasniji pjesnički razvoj gotovo je potpuno potvrdio njegove procjene.

Priredio je više knjiga pretisaka. Sudjelujući u pripremi reprinta Danice hrvatske, slavonske i dalmatinske/ilirske (prvotisak: 1835–1849, pretisak: Liber, Zagreb 1970–1972), istražio je i determinirao petnaestogodišnji korpus časopisa i napisao tekstološke pogovore za svih pet knjiga reprinta. Surađivao je (s Josipom Bratulićem i Stjepanom Damjanovićem) u pripremi pretiska Prve hrvatskoglagoljske početnice (Venecija 1527 — Zagreb, GHZ i Školska knjiga 1983) kojim je izdanjem obilježeno pola milenija od tiska prve hrvatske inkunabule, Misala po zakonu rimskog dvora iz 1483.

Dugogodišnji je voditelj hrvatskog seminara za strane slaviste, Zagrebačke slavističke škole, koji organizira Odsjek za kroatistiku zagrebačkog Filozofskog fakulteta. Pri Školi je inicirao pokretanje biblioteke pretisaka starih i rijetkih hrvatskih knjiga Cymelia croatica, kojoj je bio glavni i odgovorni urednik. Radio je na pripremi dosadašnjih pet izdanja iz ovog projekta: Ljudevit Gaj, Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja (Budim 1830 — Zagreb 1983), Antun Mihanović, Reč domovini od hasnovitosti pisanja vu domorodnom jeziku (Beč 1815 — Zagreb 1985), Glagoljska i ćirilska tabla za dicu (Tübingen 1561 — Zagreb 1986), Fran Kurelac, Slova nad grobom Ljudevita Gaja (Zagreb 1872 — Zagreb 1989), Ivan Gundulić, Pjesni pokorne kralja Davida (Rim 1621 — Zagreb 1990).

Kao gost predavao je na sveučilištima u Göteborgu, Stockholmu, Uppsali i Oslu.

Dosad objavio: Rječnik i komentar »Balada Petrice Kerempuha« Miroslava Krleže, Liber, Zagreb 1972, Primjeri novije kajkavske proze, »Kaj« 11-12/1973, Gartlic kajkavski ili Reč je materina od đemanta sakega preštimanejša (scenično kazivanje vu pet spelavanja — u suradnji sa Želimirom Mesarićem), posebno izdanje časopisa »Kaj«, Antologija novije kajkavske lirike, »Kaj« 3-5/1975, Kerempuhovo ishodište, Izdavački centar Rijeka, Rijeka 1985, Krleža u sjeni Terezije, Matica hrvatska, Zagreb, 1998.

Bio je glavni urednik »Vijenca« od prosinca 1998.