Velikan hrvatske zabavne glazbe

Velikan hrvatske zabavne glazbe

Za razliku od Ive Robića, Zvonimir Krkljuš (1921-2001) dočekao je izlazak luksuznog antologijskog kompleta CD-a Zaboravljene zvijezde pedesetih, u kojem je zastupljen s prvom u nizu od tri ploče, CD-om Pjesma Zagrebu, na druga dva CD-a su Rajka Vali i Bruno Petrali

Zvonimir Krkljuš bio je jedan od posljednjih zagrebačkih šarmera, pravi Zagrepčanin, gospodin od glave do pete kakvi su danas gotovo izumrli. Njegov luksuzno opremljeni CD u kompletu troje pjevača izašao je par mjeseci prije njegove smrti.. Još ove godine susrela sam se s njim u Zagrebu na proslavi njegova osamdesetog rođendana, 24. svibnja 2001. u Hrvatskom društvu skladatelja. I u tim kasnim godinama ostao je sjajan kozer, uglađen, šarmantan i zabavan, pun životne radosti i planova. Čak nam je tom zgodom i zapjevao! Potkraj listopada umro je nenadano u Berlinu, gdje je živio posljednjih tridesetak godina a pokopan je na zagrebačkom Mirogoju 8. studenog ove godine. Za razliku od Ive Robića, Zvonimir Krkljuš (1921-2001) dočekao je izlazak luksuznog antologijskog kompleta CD-a Zaboravljene zvijezde pedesetih, u kojem je zastupljen s prvom u nizu od tri ploče, CD-om Pjesma Zagrebu, na druga dva CD-a su Rajka Vali i Bruno Petrali.

To izdanje ponovni je diskografski uspjeh izdavača Perfect Music i Croatia Recordsa, projektu nakon onog posvećenog Ivi Robiću, kojim nas je obdario Siniša Škarica u suradnji s brojnim suradnicima, Draženom Vrdoljakom, Nenadom Marjanovićem Zulimom, Eduardom Čapkom, Ivom Körblerom, te dizajnerima Bachrach-Krištofić i mnogim drugima.

U luksuzno opremljenoj popratnoj knjižici koja prati ovaj pop-omnibus hitova pedesetih što ih je zamislio i priredio predani Siniša Škarica on piše uvodni tekst, dok tekst o Krkljušu s brojnim zanimljivim podacima potpisuje Nenad Marjanović Zulim. Knjiga obiluje fotografijama, presnimkama u boji starih omota Jugotonovih singlica (uglavnom 78 okretaja), notnih izdanja i plakata. Zvonimir Krkljuš bio je pravom zvijezdom pedesetih. Brojne skladbe koje je pjevao, a mnoge i sam skladao i pisao tekstove za njih, duboko su se urezale u sjećanje današnjih šezdesetogodišnjaka, koji su ga tako često slušali i još češće plesali na njegovu glazbu u doba svoje mladosti: Lili, Bijela lađa plovi morem, Jedna noć u Kostreni, Kaži zašto me ostavi, Sentimentalni beguine, Ramona, Žigolet... sve još zvoni u ušima zavodljivom ležernošću, plesnim ritmom, jednostavnim, uglavnom ljubavnim i sanjalačkim sadržajima. Krkljuš je imao posebno topao glas i sjajnu dikciju, iako nije dosegnuo karizmatičnost Ive Robića, koji će također startati tih godina i uskoro ga nadmašiti. No, prvu snimku izvrsne vlastite pjesme Hvala ti Krkljuš snima već davne 1945. Ona ostaje pravim hitom dugi niz godina, kao i njegova Pjesma Zagrebu iz 1949. koja je godinama bila tonskom identifikacijom Radija Sljeme, a uz njezin refren u izvedbi revijskog orkestra otvarao se i zatvarao Zagrebački festival zabavne glazbe (utemeljen 1953). Sličan uspjeh doživjela je i Serenada Opatiji iz 1951, koju će posebno proslaviti Ivo Robić i koja će postati znakom prepoznavanja Opatijskog festivala.

Zvonimir Krkljuš rođen je u Zagrebu 1921. u imućnoj i obrazovanoj obitelji te će ga zarana privlačiti svijet pozornica, kazališta, filma i radija. Mnogo godina radi kao radijski spiker u Zagrebu, Dubrovniku, Rijeci. Prvi je pjevač koji je nakon 1945. uživo zapjevao na Radiju Zagreb. Idoli su mu bili Bing Crosby i Alberto Rabagliati, te orkestar Glenna Millera. Bliski suradnik i njemu je bio nezaobilazni Mario Kinel, a brojne sjajne aranžmane potpisuje Aco Petrović. Zbog problema s glasnicama prekida pjevačku karijeru, ali još u šezdesetima redovit je gost hotelskih terasa na našoj obali, pjeva, vodi koncerte, organizira zabave, vodi natjecanja za izbor ljepotice. Ipak, sve manje sklada i prestaje snimati ostavivši mjesto mlađima. Antologija hrvatske popularne glazbe nezamisliva je bez Zvonimira Krkljuša, pogotovo kada je riječ o pionirskim pedesetim godinama. Ovo prekrasno izdanje mu je veliko i zasluženo priznanje.

Nada Vrkljan-Križić