Studentski radovi

Studentski radovi

»Zašto se javno izvode studentski radovi?«, upitao je student, posjetitelj koncerta s radovima studenata kompozicije zagrebačke Muzičke akademije, održana u Puli 8. studenoga u sklopu Međunarodne glazbene tribine. Da je kojim slučajem isto pitanje postavljeno studentima Akademije dramske umjetnosti, vjerojatno bi oni pronašli hrpu opravdanih argumenata. K tome, oni se i uvelike trude promovirati svoje radove. Studentski festival FRKA, Dani hrvatskog filma, Motovunski filmski festival, Filmski festival u Puli, Festival novog filma u Splitu, strani festivali u Münchenu ili Izraelu mjesta su na kojima to mogu učiniti. Dakako, uz odobrenje profesora i Akademije. Studentima režiserima i njihovim filmskim ostvarenjima u kojima sudjeluju studenti glumci, snimatelji, montažeri... na određeni način pomaže i Ljetna akademija u Grožnjanu. Nepotrebno je ovdje zalaziti u problematiku filmaša, ali je u usporedbi s njima zanimljivo upitati: a zašto ne izvoditi radove studenata kompozitora?

Skladbe studenata kompozicije zagrebačke Muzičke akademije mogu se ponekad naći u programu Dana hrvatske glazbe, Međunarodne glazbene tribine ili Muzičkog biennala Zagreb, ali je to prije iznimka nego pravilo. Svakako su vrijedne spomena produkcije pojedinih profesorskih klasa, premda su one rijetke, sporadične i individualno inicirane. Jedna je takva produkcija, ona klase prof. Davorina Kempfa sa stvaralačkim kreacijama studenata kompozicije i glazbene teorije, održana 1988. godine na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji, potom je reprizirana na 35. međunarodnoj glazbenoj tribini i bila je oba puta srdačno pozdravljena. Posve je jasna razlika u postupku nastajanja filmskog i glazbenog djela: realizacija filma zahtijeva prethodno organizirane uvjete, ali kada je on završen, spreman je za produkciju; skladateljsko je djelo zgotovljeno na papiru, ali do njegove zvučne realizacije predstoji još mnogo koraka, od traženja izvođača do programa u koji će se djelo uklopiti. Ovisi li sve o trudu samih autora oko izvedbe vlastita djela ili o mogućnostima koje će mu netko drugi otvoriti? Zasigurno i o jednom i o drugom. No, stvarno stanje ne pruža autoru dovoljno prilika. U tijeku studija studentu kompozicije izvođenje djela nije organizirano, a nije ni obvezatno, premda se od njega zahtijeva pisanje za različite solističke, komorne, orkestralne i vokalno-instrumentalne sastave. A upravo slušanje uživo vlastitih skladbi prijeko je potrebno za svladavanje obrazovnih stupnjeva.

Svijet stvaralaštva

Promocija studentskih radova na ovogodišnjoj je 38. međunarodnoj glazbenoj tribini (Pula, 7-11. studenoga) predstavljena kao ozbiljnija i (možda) dugoročnija inicijativa. Pod radnim naslovom Svijet stvaralaštva održan je koncert komornih skladbi studenata kompozicije zagrebačke Muzičke akademije i radionica na kojoj su sudjelovali autori, prisutni zagrebački profesori kompozicije, gost skladatelj Alastair Greig sa Sveučilišta u Birminghamu te ostali zainteresirani sudionici. Razgovori vođeni u sklopu radionice, za koje su traženi dodatni termini, pored raznih tema poput općenitih skladateljskih problema, estetičkih i socioloških pitanja umjetnosti, skrenuli su pozornost upravo na problem izvođenja studentskih radova, a potom i njihova dokumentiranja. Činjenica da je od ukupno sedam skladbi na programu šest praizvedeno, kao i sam nerazmjer među studentima izvođačima ovoga koncerta, od vrlo profesionalnog pristupa partituri (Petra Labazan, Mihael Paar, Vasko Lukas, Miro Markuš, Lidija Ljubičić, Ivan Škreblin, Iva Tovunac) do nemoći ili neznanja da ona zadobije umjetnički oblik (Varaždinski brass kvintet), samo su potvrda da reprodukcija skladateljskoga rada nema svoje mjesto u školskom sustavu Muzičke akademije, kao i da nije osviještena među studentima instrumentalistima. A sami autori Mirela Ivičević (Waiting, trio za obou, klarinet i fagot), Ivana Kiš (Boombrass, 7 minijatura za brass kvintet), Sanja Stojanović (Number 9 za violinu, trubu i čembalo/glasovir), Ivan Josip Skender (For wisemen and jesters za brass kvintet), Viktorija Čop (Strip kvintet za flautu, klarinet, obou, rog i fagot), Ruđer Glavurtić (Vrata vremena, trio za obou, klarinet i fagot) i Frano Đurović (Mrtva priroda za brass kvintet), koji »umjetnički zanat« studiraju u klasama Marka Ruždjaka, Frane Paraća, Željka Brkanovića i Stanka Horvata, zavrijedili su da se njihove skladbe poslušaju kao iskaz njihova rana autorstva.

Međunarodna glazbena tribina, dakako u dogovoru s Muzičkom akademijom, mogla bi u okviru mogućnosti skrbiti o mladim skladateljima. A radionica, koja bi sljedeće godine trebala biti tematski osmišljena, mogla bi postati mjesto susreta studenata kompozicije i ostalih studenata Akademije te njihovih pulskih i drugih kolega. Samoj bi Tribini to bio svježi impuls u programskoj koncepciji i mogućnost njezina otvaranja gradu i publici. Njezina svrha, konačno, nije samo prezentacija suvremenih skladbi nego i mjesto za okupljanje, upoznavanje, razmjenu mišljenja, iskustava i stavova. Ovogodišnji razgovori u sklopu radionice ukazali su upravo na potrebu komunikacije koja svima nedostaje.

Nataša Leverić Špoljarić