Napokon i na hrvatskom

Napokon i na hrvatskom

Niels Bohr, Atomna teorija i opis prirode: četiri ogleda s uvodnim pregledom, prev. s engleskog, bilješke, rječnik i Bohrov životopis Tihomir Vukelja, predgovor Srđan Lelas, ArTresor naklada, Zagreb, 2001.

Uvijek kada je riječ o prvom prijevodu na hrvatski jezik nekog od autora čije djelo veliki svijet već podulje vrijeme prepoznaje kao dio svoje opće intelektualne baštine, svaki prikaz učinjena posla nužno ne može zaobići riječi pohvale, čak i ukoliko ga prate i manji propusti i nedostaci. No, kada je taj posao istodobno i profesionalno učinjen, onda je njegov prikaz uistinu više od puke prigodne kurtoazije glede prevedenog prvenca. A pri prijevodu klasika danskoga fizičara Nielsa Bohra Atomna fizika i opis prirode: četiri ogleda s uvodnim pregledom, izvorno objavljena daleke 1929. godine, teško se oteti dojmu kako je uistinu riječ o ozbiljnu i pedantnu odrađenom poslu. Pored prijevoda koji je isprva nastao prema drugom engleskom izdanju (Atomic Theory and the Description of Nature, Cambridge University Press, Cambridge 1961), da bi naknadno bio uspoređivan i usklađen s izvornicima na danskom i njemačkom jeziku, na kojima je Bohr prvobitno napisao članke skupljene u knjizi, autor prijevoda Tihomir Vukelja donosi i iscrpne bilješke uz tekst, trojezični hrvatsko-englesko-njemački rječnik stručnoga nazivlja, Bohrov životopis, kao i vodič za podrobnije izučavanje Bohrove filozofije. Također, hrvatski prijevod donosi i predgovor Srđana Lelasa, u kojem se s jednog suvremenog gledišta pokušava kritički vrednovati djelo mislitelja, koje ne samo da je ostavilo traga na modernu fiziku nego i na posve općenit uvid u narav ljudskoga znanja, čiji horizont zahvaća mnogo šire područje od same fizike kao znanstvene discipline.

Kopenhagensko tumačenje

Kao što to u spomenutom predgovoru zapaža Srđan Lelas, valja nam biti gotovo sigurnim da »pri opraštanju od dvadesetog stoljeća nije načinjena takva lista slavnih osoba koje su ga obilježile svojim djelom, a na kojoj nema imena kopenhaškog fizičara Nielsa Bohra«. Bohrov model atoma, što je prva stepenica s kojom se već u školskim klupama susreće radoznali srednjoškolac, jedna je od bitnih prekretnica u izučavanju ustroja atomnoga svijeta. No, Bohr nije bio samo uspješan fizičar, koji je svojim modelom atoma omogućio razjašnjenje mnoštva do tada neriješenih pojava, od elektrolize do periodnog sustava kemijskih elemenata, od rada fotoćelije do ponašanja molekula. Bohra istodobno, i možda s još više žara, zanimaju općenitije spoznajno-teorijske posljedice što ih je izazvala sama kvantna teorija, čijem je stvaranju i sam uvelike pridonosio. Tzv. kopenhaško tumačenje, izgrađeno oko pojma komplementarnosti, tek je najpoznatiji primjer Bohrove filozofske nadogradnje nove kvantne teorije. No, komplementarnost, koja je jedna od temeljnih odrednica Bohrove misli, postala je s vremenom (ne nužno uz Bohrovo protivljenje) općim spoznajnim načelom koje bi željelo ukazivati i na granice ljudske moći spoznavanja, granice onoga što naposljetku nazivamo našim opisom prirode. Ideja komplementarnosti, međutim, za koju je Bohr vjerovao da je našla nedvosmislenu primjenu ne samo u fizici nego jednako tako i u drugim disciplinama poput biologije ili psihologije, s vremenom se sve više udaljuje od svoga izvornoga značenja. Iako se u fizičara gotovo udomaćilo Bohrovo kopenhaško tumačenje nazivati standarnim, pa čak i ortodoksnim, nikada nije bilo najjasnije što se pod ovim tumačenjem zapravo podrazumijeva. Stoga i ne čudi da se Bohra često optuživalo sa sasvim suprotnih filozofskih pozicija; čas za subjektivizam i idealizam, pa onda za realizam (u široku rasponu od naivnog do kritičkog realizma), zatim za antirealizam, pragmatizam, pozitivizam itd. Bohrov stil izražavanja, koji je često istodobno nejasan i profinjen, kakvim ga je opisao jedan od njegovih modernih kritičara, ne ostavlja ravnodušnim čak ni postmoderniste, koji u nekim Bohrovim mislima silno žele naći svoje opravdanje.

U situaciji kada ga se istodobno i svojata i odriče, kada ga se krivo tumači ili pak s oduševljenjem i nekritički prihvaća, Bohra valja čitati u izvorniku. A prijevod Bohrove Atomne fizike i opisa prirode, za koji izdavač ArTresor nije propustio ni otkupiti prava za objavljene fotografije poznatog fizičara, ne samo da može poslužiti svakomu tko se želi upoznati s ovim burnim dobom nastajanja kvantne mehanike i njezinim spoznajno-teorijskim posljedicama, već i kao uzor izdavačima koji zainteresiranim čitateljima žele pružiti ozbiljno i pouzdano štivo.

Boris Kožnjak