Izazivanje mađarske postmoderne

Izazivanje mađarske postmoderne

Za IV. Slamnigove dane najavljeno je promoviranje zbornika radova s ovogodišnjih izlaganja i preusmjeravanje znanstveno-istraživačkoga interesa sudionika Slamnigovih dana na stvaralaštvo Bore Pavlovića

Premda je prvobitno bilo zamišljeno da se tradicionalni susret eminentnih znanstvenika i književnika događa bijenalno, III. Slamnigovi dani ipak su realizirani već sljedeće godine iz komemoracijskih razloga. Naime, kao što je itekako dobro poznato, nedavna smrt svestranoga književnog i znanstvenog stvaratelja Ivana Slamniga obvezala je organizatore na što hitrije oduživanje jednome od najistaknutijih imena hrvatske kulture respektabilnim obilježavanjem vrijednosti njegova životna djela.

Predstavljanje knjiga i radni dio

U tom smislu, III. Slamnigovi dani počeli su predstavljanjem novih znanstvenih naslova s katedri kroatistike iz inozemstva, odnosno govorenjem o knjigama Pjesničko stvaralaštvo Antuna Branka Šimića poljske kroatistice Krystyne Pieniazek i Dramatizirani kajkavski Marijin plač iz Erdelja mađarskoga znanstvenika Istvana Lukacsa. Odmah u nastavku promovirana su i druga, ponovljena izdanja kultnih pjesničkih zbirki suvremene hrvatske književnosti — Đ erdan Josipa Stošića, Ekrani praznine Branka Čegeca, Zib Miroslava Mićanovića, te dvoknjižje Delimira Rešickog — Sretne ulice i Sagrada familia. Treba li uopće naglašavati kako je među nazočnim ljubiteljima poezije ponajveće oduševljenje izazvala upravo ponovna dostupnost legendarnog Stošićeva Đ erdana, koji se sada podastire na čitanje široj publici nakon punih pedeset godina, koliko je prošlo od sudske, a zapravo političko-ideološke zabrane ovoga pjesničkoga remek-djela koje je bilo ocijenjeno odveć subverzivnim za tadašnji režim.

Radni dio književno-znanstvenoga skupa održan je na Filozofskom fakultetu u Pečuhu, gdje je dvadesetak sudionika (Vlasta Rišner, Stjepan Blažetin, Branko Kuna, Goran Rem, Branimir Bošnjak, Krunoslav Pranjić, Branimir Donat, Zlata Šundalić, Dubravka Brunčić, Boris Škvorc, Helena Sablić Tomić, Tvrtko Vuković, Krystyna Pieniazok, Zoltan Medve, Sanja Jukić, Sanjin Sorel, Vlasta Markasović, Helena Peričić, Kristina Peternai...) izlagalo u tri paralelne znanstvene sesije. Prva je sesija bila posvećena jezičnim aspektima Slamnigova književnoga, znanstvenog i prijevodnoga opusa s ambicijom razumijevanja Slamnigova stvaralaštva na temelju znakovitih karakteristika u njegovu autorskome jeziku. Druga sesija pod naslovom Slamnig, stih i proza bavila se Slamnigovim opusom ili pak njegovim utjecajem i značenjem u suvremenoj hrvatskoj književnosti iz različitih znanstveno-teorijskih pozicija izlagatelja, ovisno o njihovim istraživačkim orijentacijama. Treća je sesija pod naslovom Post/modernitet, urbanitet bila tematski najraznovrsnija, dotaknuvši u sažetima izlaganjima pitanja kao što su postkršćansko mjesto Boga u suvremenoj hrvatskoj poeziji, odjeci Slamnigova ludizma u poeziji devedesetih, ispisivanje povijesti hrvatske književnosti kao povijesti gradova te kontinuitet ludističke orijentacije od Ivana Gundulića preko Vanje Radauša i Ivana Slamniga pa do Dubravka Matakovića.

Plenarno i poetski

Znanstveni je dio Slamnigovih dana naposljetku bio završen plenarnim izlaganjima. Tom je prigodom poljska kroatistica Lucia Danielewska govorila o recepciji Slamnigovih djela u Poljskoj, Aleksandar Flaker opisao je razvoj tzv. otočke proze u hrvatskoj književnosti 20. stoljeća kao mitskoga i utopijskoga toposa u našoj literaturi od Nazora i Marinkovića do Ferića i Štiksa, dok je Stanislav Marijanović ukazao na otkrivalačko u Slamnigovu znanstveno-povijesnome istraživanju hrvatske književne baštine. Istvan Lukacs pregledno je opisao hrvatsko-mađarske književne veze s hipotetičkim pitanjem jesu li neka hrvatska djela utjecala na pojavu postmoderne u mađarskoj književnosti, a posebnu je pozornost izazvalo iscrpno predavanje Jerka Denegrija o umjetničkome kontekstu za vrijeme Slamnigova stvaralaštva. Denegri je u okviru spomenutoga ukazao na temeljne poetičke osobine skupine Gorgona, Exata 51 i Novih tendencija, kao i na utjecaj koji je izazvala pojava enformela.

Osim znanstvenoga dijela, III. Slamnigovi dani ponudili su i poetsku večer na kojoj su stihove čitali Jadranka Vuković, Ivana Žužul, Anđelko Mrkonjić, Natko Klanac, Domagoj Karačić, Romeo Mihaljević, Simo Mraović, Marijana Radmilović te Ivica Prtenjača (odnosno, mladi pjesnički autori koji su svoju kvalitetnost i status u hrvatskoj književnosti potvrdili uspješnim prvim zbirkama). Nakon što je u zaključnoj riječi član Odbora skupa Branimir Bošnjak istaknuo da su Slamnigovi dani, između ostaloga, pokrenuti i zato »da se ne dogodi korištenje Slamnigova djela u neknjiževne svrhe jer je i to bilo moguće«, ovaj je trodnevni znanstveni susret završio najavom da se od 13. studenoga na web-adresi www. slamnigovidani. hr može poslušati 13-minutni soundtrack Psi osječkoga multimedijalnoga umjetnika Ivana Faktora (u suradnji s Goranom Remom, Delimirom Rešickim i Krunoslavom Stipeševićem). Za IV. Slamnigove dane najavljeno je promoviranje zbornika radova s ovogodišnjih izlaganja i preusmjeravanje znanstveno-istraživačkoga interesa sudionika Slamnigovih dana na stvaralaštvo Bore Pavlovića.

Igor Gajin