Rusi dolaze

»Književna smotra«, časopis za svjetsku književnost, izd. Hrvatsko filološko društvo, gl. ur. Dalibor Blažina, god. XXXIII/2001, br. 119 (1)

Višeslojna i obilna tema, koja podjednako zaokuplja kulturne krugove i znanstvenike svih profila, jest još nedovoljno istražen fenomen ruske emigracije nakon Oktobra. Ovaj broj »Književne smotre«, u nizu »emigrantskih« brojeva, tematski naslovljen Rubovi memorija — Ruski emigranti u Hrvatskoj, nastoji »akceptirati doprinos istaknutih ruskih stvaralaca u mnogim segmentima nacionalne kulture, ali i orisati ambijent u kojem se oblikovala ruska dijaspora, osobito njezin hrvatski dio« (Irena Lukšić), dakle ponajprije hrvatsko-ruske kulturne i povijesne doticaje, spone i odnose.

Cjelina Ruska kultura u dijaspori: obilježja donosi tekstove Michaele Bohmig (Ruski Berlin. Rusko zarubežje u svojoj prvoj prijestolnici), Irene Lukšić (Ruski emigranti u Hrvatskoj: Prilog tipologiji mjesta), Marine Bagarić (Elementi modernoga ruskoga slikarstva u scenografijama Pavela Fromana), Natalije Vagapove (Skupina glumaca moskovskoga Hudožestvenog teatra u Srednjoj Europi 1920 /1930), Ivane Matas Ivanković (Jezik ruske emigracije) i Rostislava Polčaninova (Podzemni časopis Jaroslavna iz 1942. godine).

O djelatnosti ruskog publicista, zaslužna za promicanje hrvatske književnosti u Rusiji i Estoniji te za istraživanje rusko-hrvatskih kulturnih veza u prošlosti, pišu u odjeljku Naši u svijetu ugledne estonske znanstvenice Galina Ponomarjova i Tatjana Šor pod naslovom Sergej Štejn kao predavač Tartuskoga sveučilišta.

Osobna svjedočenja obuhvaćaju individualne sudbine ruskih umjetnika u Hrvatskoj: čuvenog scenografa V. Žedrinskog, redatelja J. Ozarovskog te novinara i publicista R. Polčaninova. Tu su i tekstovi Svi životi jedne ljubavi spisateljice Irine Aleksander, u čijem su se literarnom salonu okupljali intelektualci ljevičari predratnoga Zagreba (M. Krleža, grupa Zemlja), te Moj život Marije Čaplinski.

U cjelini Prijevodi stihovi su M. Zaleskog iz zagrebačkoga razdoblja, a Marija Čaplinska i Natalija Vorobjova predstavljaju novije stvaralaštvo ruske emigracije u Hrvatskoj.

Krhotine srca Marije Čaplinski (Josip Užarević) i Novo o starom / stvaralaštvo Natalije Vorobjove (Natalija Vidmarović) u odjeljku Čitanje emigrantskih tekstova iščitavanje je višeglasja ruske inozemne književnosti ukomponiranog i u hrvatsku kulturu.

Josip Sever i Aleksej Kručonih — pjesništvo između bipolarnosti i globalizacije diskurza tekst je Branimira Bošnjaka u odjeljku Dodiri.

Vrijedne bibliografske podatke i prikaz vrijednih izdanja donosi u odjeljku Bibliografija Sanja Slukan pod naslovom Radovi ruskih emigranata tiskani u Hrvatskoj.

U odjeljku Prikazi i recenzije dva su teksta Irene Lukšić: Ruski i ukrajinski emigranti u Pragu i Tri pjesnikinje jedne dijaspore.

Nabrojeni naslovi izvornih znanstvenih radova, zapisa, svjedočenja ili pjesničko/književnih tekstova, uz fotografije i dokumentiranu građu kao vrijedan okvir tematske slike, zasigurno će biti povodom za pomnije čitanje ovoga broja »Književne revije«.

Marijana Lisjak