Primorsko-goranska županija

Primorsko-goranska županija

Primorsko-goranska županija ima devet ogranaka Matice hrvatske — u Lošinju, Crikvenici, Čabru, Delnicama, Kastvu, Opatiji, Rijeci, Viškovu i Mrkoplju.

Ogranci promiču kulturne aktivnosti u svojim gradovima — od organiziranja izložbi preko koncerata do predavanja, no najživlja je u njima ipak izdavačka djelatnost.

Matica hrvatska Lošinj

Predsjednik Ogranka Matice hrvatske Lošinj, osnovane 1990. godine, jest Tomislav Gospodnetić, a njihova su izdanja zbirke stihova Podolska luna marcena Aveline Damijanjević Kovačić te Na početku sebe Valtera Mužića (objavljeno u Zavičajnoj biblioteci), kao i iznimno zanimljiva knjiga Jasminke Ćus-Rukonić Predromanička, protoromanička i ranoromanička skulptura na otocima Cresu i Lošinju, s navedenim sažetkom prevedenim i na talijanski i engleski jezik i fotografijama Marija Brauna te crtežima Nicole Lemessija i Vladimira Glogovića. Riječ je o području nekadašnje osorske biskupije, u razdoblju između kraja 8. i početka 12. stoljeća, a knjiga je objavljena 1991. u suizdanju s Fondom za kulturu Općine Cres — Lošinj. Također je Matica hrvatska Lošinj u suizdanju s poglavarstvima općina Mali Lošinj i Cres 1995. objavila Pomorstvo Lošinja i Cresa: u spomen 140. obljetnice državne Pomorske škole i 215. obljetnice početka lošinjskog pomorskog školstva glavnog i odgovornog urednika Julijana Sokolića.

Matica hrvatska Crikvenica i Čabar

Ogranak Matice hrvatske u Crikvenici, pod predsjedanjem Davorina Ivančića, objavio je zbirku poezije Ljerke Car-Matutinović Čakavske versade, a Ogranak Matice hrvatske u Čabru (osnovan 17. lipnja 1992), čiji je predsjednik Ivan Janeš, Bakinim tragom i Park kraj Čabra Andrije Zbašnika, kao i zbirku poezije Kap domaće riječi urednice Jasenke Janeš, zbirku Vazime Malnar Put, priče za djecu Monike Žurge Priče starog puha, te Prezimena u čabarskom kraju kroz stoljeća (1498-1997) Slavka Malnara, kao i suizdanja sa Hrvatskom katoličkom misijom u Hanauu. Ogranak Matice hrvatske Čabar organizator je i brojnih tribina, predavanja, promocija knjiga, obilježavanja obljetnica i susreta (ove godine održani osmi tradicionalni susreti u dvorcu Zrinskih 30. svibnja), te koncerata (Ivica Percl, primjerice) i likovnih izložbi. No najvažniji pothvat Matice hrvatske Čabar svakako je obnova crkvice svete Ane s kraja 15. stoljeća, spomenika kulture kojeg je talijanska vojska 1942. zapalila i koji je do hvale vrijedne akcije matičara (koja je trajala od 1994. do 1999. godine) stajala u ruševinama, a pomogli su oni i pomagat će u obnovi i nekih drugih crkvica.

Matica hrvatska Delnice

U Delnicama Ogranak Matice hrvatske (predsjednica je Nives Marjanović) ima znatnu izdavačku djelatnost, primjerice biblioteke Goranska biblioteka (u kojoj je izdana zbirka poezije autorice Vesne Crnković Odbačeni cvijet) ili Biblioteka Goranski pisci (izdanje Jakova Brajdića Jakov Majnarić: pjesnik romance Na te mislim). Od publikacija ističu se zidni kalendari te »Glasnik« Matice hrvatske Ogranka Delnice, a od ostalih izdanja treba izdvojiti zbirke poezije Vratarski kanti i štorije Zlate Bujan-Kovačević, Korenika Franje Švoba-Franine, Kupjačka deca Đ urđice Asić-Klobučar i Lijepe maje Dejvon'ce Antuna Majnarića, kao i vrlo zanimljivu knjigu Zlate Bujan — Kovačević Bakine furt iste Zagrepčanke, nastalu slijedom zapisa zagrebačkoga gradskog dijaloga dvadesetog stoljeća, čiji raspon ženskih razgovora crpe anegdote od početka do kraja stoljeća, a od kojih su dvije priče nagrađene na Susretu riječi u Bedekovčini 1997. i 1998. godine.

Matica hrvatska Kastav

Bogat kulturni život održava i Ogranak Matice hrvatske u Kastvu (osnovan 1998), čiji je predsjednik Nenad Javorac. Tako je, primjerice, kao produkt malog znanstvenog skupa o Miji Mirkoviću, održanom 2. rujna 1999, godinu poslije nastala i vrijedna knjiga — zbornik radova s toga skupa, za koji je predgovor napisao Nenad Javorac. Sljedeći znanstveni skup o Miji Mirkoviću održat će se 6. prosinca ove godine, a na njemu će stručnjaci izlagati o osobi Mije Mirkovića kao znanstvenika i ekonomista, kao i o njegovu čakavskom književnoumjetničkom stvaralaštvu (koje je objavljivao pod pseudonimom Mate Balota), jer je očigledno da se o njemu ima još mnogo toga reći. S toga se skupa također planira izdati zbornik radova. Godine 2002. u planu je i izdavanje knjige o Kastvu i značenju toga grada tijekom povijesti, a važno je spomenuti i knjigu komedija i stihova na čakavskom dijalektu — Dve kumedije i još čagodar Berta Lučića, izdanu 2000. godine.

Matica hrvatska Opatija

Ogrankom Matice hrvatske u Opatiji predsjeda Antun Onsea, a i tu nailazimo na nekoliko zanimljivih izdanja. Ponajprije se to odnosi na dvanaest razglednica u ovitku s portretima znamenitih ljudi Hrvatskog primorja — Dvanaest znamenitih muževa Hrvatskog primorja, urednika Mihe Doke, a zastupljeni su: Viktor Car Emin, Juraj Dobrila, Drago Gervais, Rikard Katalinić Jeretov, Eugen Kumičić, Matko Laginja, Ivan Matetić Ronjgov, Mijo Mirković, Andrija Mohorovičić, Vladimir Nazor, Frane Petrić i Vjekoslav Spinčić. Od ostalih izdanja treba spomenuti Košaru srebra Dragane T. Milih i njene priče za djecu Cvjetna harfa te Na zidiće Marine Česen.

Matica hrvatska Rijeka

Trenutno je ovaj ogranak u konstituiranju novog predsjedništva. U izdavačkoj djelatnosti važan je časopis »Dometi«, znanstveno-kulturna smotra koju uređuje Darko Deković. Prvi broj časopisa tiskan je 1968. godine u nakladi Matice hrvatske Rijeka, koja ga je izdavala do kraja 1971, kad nastupa zabrana rada Matice hrvatske, pa ga iste godine preuzima Izdavački centar Dometi (danas Izdavački centar Rijeka). Jedanaesti broj časopisa (koji se nastavlja na deseti broj iz 1971) izišao je 1994, kad ga ponovno preuzima Matica hrvatska, Ogranak Rijeka. Najnoviji broj časopisa posvećen je suvremenoj hrvatskoj drami. Među ostalim izdanjima ističe se knjiga Josipa Hosta Botanički put po Istri, kvarnerskim otocima i Dalmaciji, započet 14. kolovoza 1801, a dovršen 6. kolovoza 1802, paralelno izdan na hrvatskom i talijanskom jeziku. Urednik je Stanislav Gilić. Knjiga u prilogu ima zemljovid hrvatske obale Jadrana s ucrtanim itinerarom Hostova putovanja. Drugo vrlo zanimljivo izdanje jest pretisak djela Frankopanov prsten Henryja Thodea, u prijevodu Ive Horvata, a od ostalih ističu se i: dobitnik Povelje Matice hrvatske — zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa o Bernardinu Škrivaniću — Bernardin Škrivanić i njegovo doba, glavnog urednika Darka Dekovića, potom stihovi svećenika, književnika i prevoditelja Ferdinanda Babića (1827-1894) Spomenik grada Bakra, s faksimilom autografa i autorovom slikom, te Komorne skladbe Vjekoslava Gržinića u dva sveska, koje sadrže i listove s partiturama djela skladatelja s istarsko-kvarnerskog područja (također dobitnik Povelje Matice hrvatske). Zanimljivi su i stihovi Josipa Brace Vidasa Mesto na suncu, koji piše na hreljinskoj čakavštini, ali i djela poput Krnjeuša u srcu i sjećanju Ane Došen, Uspomene iz Bakra: crtice iz mojeg života Zvonimira Klepca, Zbogom drugovi Berta Črnje, Južnoslavenska književna prožimanja Gorana Kalogjere te Josip Završnik Milana Nosića.

Matica hrvatska Viškovo

Matica hrvatska Viškovo djeluje od 12. ožujka 1991, kada je osnovana kao povjerenstvo u sklopu Matice hrvatske — Ogranak Rijeka. Izdala je tri knjige — zbirku stihova i proze učenika Osnovne škole Sveti Matej — Viškovo Mate puste h vragu šal — Si žepi obašal: pust '98 va dečjen oke, koju je uredila predsjednica ovog Ogranka Jelka Žilić, potom pretisak izdanja iz 1953. Ive Jardasa Kitica mažurani: čakavske crtice, te Ljetopis općine Viškovo 1998-1999, o povijesnom i kulturnom razvoju grada.

Matica hrvatska Mrkopalj

Ogranak Matice hrvatske u Mrkoplju utemeljen je 5. svibnja 2001. godine, kada je za predsjednika izabran Marko Starčević.

U plan rada uključeno je objavljivanje važnih publikacija, poput monografije o kraju, potom rad na afirmiranju pjesničkih imena ovoga kraja, ali i organizacija priredbe Dani mrkopaljske ikavice sa znanstvenim programom te oživljavanje likovne scene. Potpredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić tom je prigodom novoosnovanom ogranku darovao kopije 26 pripovijedaka iz toga kraja, koje je 1904. prikupio Rudolf Strohal.

Pripremila Katarina Marić