Peter Carey dobitnik Bookera
Velika Britanija Australac Peter Carey dobio je po drugi put Nagradu Booker, za True History of the Kelly Gang, čime je pobijedio favorita Iana McEwana s romanom Atonement. Carey je prvi put dobio Bookera, vrijedna 21 000 funti, godine 1988. za roman Oscar and Lucinda, a on je tek drugi laureat koji je dvaput dobio ovu nagradu, nakon J. M. Coetzeea. True History of the Kelly Gang, djelomično biografija, djelomično roman, priča život australskog odmetnika Neda Kellyja. Roman je već nekoliko puta nagrađivan u Australiji, a dobitnik je i Nagrade Commonwealtha. Carey, autor romana Illywhacker, Jack Maggs i The Tax Inspector, jedan je od najpoznatijih australskih pisaca, a irski redatelj Neil Jordan već je otkupio prava za snimanje filma po tom romanu. Inače, ovogodišnji je Booker možda posljednji u ovom obliku, jer je sponzor, tvrtka Iceland, najavio da od sljedeće godine možda više neće ulagati u nagradu, a moguća je i promjena imena nagrade, koja se dodjeljuje već trideset i tri godine.
Kurt Vonnegut ponovo piše
SAD Nekoliko godina nakon što je objavio da više nikada neće pisati, Kurt Vonnegut radi na novom romanu. Prema navodima lista »New York Post«, knjiga će se zvati If God Were Alive Today, a govorit će o komičaru u današnjem New Yorku. Vonnegut, kojega mnogi smatraju ocem modernog science-fictiona, nije htio reći nikakve detalje o romanu. Danas sedamdesetdevetogodišnji autor, godine 1994. objavio je: »Bog me umirovio od pisanja«, ali je nakon toga objavio poluautobiografsku knjigu Timequake, u kojoj je opet naveo da više nikada neće pisati.
Grass protiv ministra Schilyja
Njemačka Nekoliko vodećih njemačkih intelektualaca, među njima Günter Grass, odbacili su optuzbe za antiamerikanizam, koje je na njihovu adresu uputio ministar unutarnjih poslova Otto Schily, nazvavši to »povratkom u kategorije hladnog rata«. Peter Sloterdijk, također potpisnik odgovora u listu »Welt am Sonntag«, upozorio je Schilyja da ne postaje, »njemačkim McCarthyjem«, a nobelovac Grass izjavio je da sebe vidi kao prijatelja Amerike, i dodao da su se upravo američki autori poput Normana Mailera prvi zapitali zašto teroristi zapravo mrze Ameriku. U grupi koja je odgovorila Schilyju su i Tilman Spengler, Hilman Hoffmann i Walter Kempowski.
Nova zbirka eseja Umberta Eca
Italija Umberto Eco objavio je da će u siječnju 2002. u izdanju kuće Bompiani izaći zbirka njegovih eseja pod naslovom Sulla letteratura. Među esejima najvjerojatnije će biti i najnoviji, o stvaranju romana Baudolino. »U ovoj zbirci eseja bit će i tekst u kojemu ću ispričati vlastita iskustva u pisanju, dakle napisat ću kako su rođeni moji romani, uključujući i ovaj posljednji«, rekao je Eco. Eco je također dodao da je »iznimno iznenađen« uspjehom Baudolina, koji se trenutno prevodi na više od trideset jezika, u samo mjesec dana u Njemačkoj je prodan u tristo tisuća primjeraka, a u Brazilu je već tjednima na vrhu popisa bestselera.
50 godina Nagrade Planeta
Španjolska Katalonska spisateljica Rosa Regas dobitnica je ovogodišnje, pedesete po redu Nagrade Planeta, koja joj je dodijeljena u Barceloni, za roman La canción de Dorotea. Rosa Regas dobila je nagradu vrijednu sto milijuna peseta, odnosno dvostruko više nego prošle godine. Osnivač izdavačke kuće Planeta, José Manuel Lara, osnovao je nagradu prije pedeset godina sa svrhom promoviranja španjolskih knjiga, a danas je to jedna od najbolje dotiranih književnih nagrada na svijetu. Među nagrađenima do sada su bili i Ana María Matute, Ramón J. Sender, Francisco Umbral, Mario Vargas Llosa i Maruja Torres, koja je nagradu dobila prošle godine.
Dodijeljene francuske nagrade Femina i Medicis
Francuska Marie Ndiaye i Benoit Duteurtre dobitnici su francuskih književnih nagrada Femina i Medicis 2001. godine za roman Rosie Carpe u izdanju Minuita i Le voyage en France u izdanju Gallimarda. Obje se nagrade dodjeljuju u tri kategorije: francuski roman, strani roman i esej. Femina za strani roman pripala je Ircu Keithu Ridgwayju, a Medicis Čilenacu Antoniju Skarmeti. Nagrada Femina smatra se suparnikom Goncourtu, a uvedena je 1904. godine, dok se Medicis smatra pokazateljem »novosti u pisanju«, a osnovan je 1958. godine. Sezona jesenskih nagrada počela je 25. listopada dodjelom Grand Prix Francuske akademije za roman Ericu Neuhoffu za Un bien fou, a završava 13. studenoga dodjelom Nagrade Interallie.
Iva Krtalić-Muiesan
Klikni za povratak