Suvremeno židovsko pjesništvo

»Književna Rijeka«, časopis za književnost i književne prosudbe, gl. ur. Darko Gašparović, br. 2, Rijeka, 2001.

S nešto više od dva mjeseca kašnjenja, pred nama je novi broj tromjesečnoga časopisa »Književna Rijeka«. Za razliku od dva prethodna tematska broja posvećena Janku Poliću Kamovu i Branku Fučiću ovaj broj nije tematski. Pažljivim izborom tema i uvođenjem stalnih rubrika uredništvo je pokušalo proširiti krug čitatelja. To im, sudeći barem po kvaliteti ovog broja, uistinu neće biti teško. No krenimo redom.

Na početku nalazi se La Cascata (iz riznice hrvatskog modernog pjesništva: slap stihova u talijanskom prepjevu) Daniela Načinovića. Kratak je to izbor od četrnaest suvremenih klasika hrvatskoga pjesništva u rasponu od kraja 19. do kraja 20. stoljeća. Izbor je zamišljen kao osnovica Načinovićeve džepne knjige kojoj je, kako to kaže njezin autor, cilj u preglednoj panorami jedan pjesnik — jedna pjesma uputiti seriju poetskih signala, uzoraka najpopularnijih stihova hrvatske lirike. Uza svaku pjesmu bit će objavljena i kratka popratna bilješka. Osobito je lijep i nadahnut prijevod na talijanski jezik pjesme Slap Dobriše Cesarića. U kratku uvodnom tekstu Načinović podsjeća na riječi opata Alberta Fortisa, kojima on izražava udivljenje hrvatskim jezikom ističući njegovu sonornost i prikladnost za glazbu i pjesništvo, kao i na riječi Ive Androvića (sastavljača talijansko-hrvatskog rječnika) koji se još 1911. na Slavističkom kongresu u Moskvi zalagao da hrvatski jezik bude prihvaćen kao službeni unutar slavenske ekumene.

Najvažnija je tema broja u nas gotovo nepoznato suvremeno židovsko pjesništvo. Kao prilog boljem razumijevanju židovskoga pjesništva Đ uro Vidmarović nam pruža kratki pregled židovske povijesti, jezika i književnosti. Svaki od izabranih autora, njih ukupno šest iz druge polovice 20. stoljeća, predstavljen je kratkom biografijom i bibliografijom i s jednom ili više pjesama.

Morski dizajn naslovnice

U ostatku broja zastupljene su proza, poezija, eseji i drame pisaca uglavnom iz riječkog kraja. Zanimljive su kratke priče Nenada Stipanića, koje stilom i tematikom podsjećaju na Anđela u ofsajdu Zorana Ferića, ali uspijevaju biti i originalne, pa možemo samo izraziti nadu da ćemo uskoro moći čitati nova djela tog autora.

Ulomak iz drame Reda mora biti Žarka Milenića, nakon pomalo nejasna uvoda, donosi nagovještaje intrigantnog krimi-zapleta i potencijalno je zanimljiv dramski tekst.

U novoj stalnoj rubrici Pogled u kazalište dramaturginja Magdalena Lupi daje nam pregled naslova prikazanih u sezoni 2000/2001, kao i onih planiranih za sezonu 2001/2002. Hrvatske drame HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci. Kazališna kritičarka Tajana Gašparović analizira proteklu kazališnu sezonu. Ono što se može iščitati iz oba teksta jest polagano buđenje riječke kazališne scene, kojem sigurno pridonosi i Međunarodni festival malih scena, koji se po osmi put održao u Rijeci, o kojem piše Kim Cuculić.

Privlačan morski dizajn naslovnice i grafičku opremu potpisuje Klas Grdić. Neuobičajeni format, koji je vrlo dobro iskorišten kod pjesama i dramskog teksta, zahtijeva drukčiji grafički prijelom kad je riječ o proznim tekstovima.

Ako ste mišljenja da se čitajući niste dovoljno zabavili, pogledajte posljednje dvije stranice, gdje vas čeka mali humoristički biser u svakom kadru Ljetnog stripa, koji na duhovit način zaključuje vrlo dobar broj »Književne Rijeke«.

Goran Ivaniš