Lasić, treći put...

»Republika«, časopis za književnost, gl. ur. Velimir Visković, br. 5-6, Zagreb, svibanj-lipanj 2001.

Od »Republike« se, s obzirom da je jedan od hrvatskih kulturnih časopisa s najduljom tradicijom, u svakom broju očekuje široki raspon književne ponude. I ovaj put, što se toga tiče, čitatelji neće ostati razočarani. Kao tema za otvaranje najnovijeg broja poslužila je pjesnička ostavština Josipa Severa. Njezine djelomično sređene dijelove Branko Maleš prethodnih je godina već u nekoliko navrata objavio u drugim časopisima. Ovih dvadesetak pjesama, nastalih nakon 1976. godine, popratio je ogled Cvjetka Milanje, koji Severovo pjesništvo pokušava smjestiti u neke vremenske i poetičke okvire. Nažalost, uopće nije objašnjen kontekst nastanka ovog teksta pa su neki dijelovi ostali bez prave poente. Za ostatak ogledno-

-istraživačkih tekstova ne može se baš reći da otvaraju neke nove i nepoznate perspektive.

Domaća proza iz ovog broja ima pomalo svjetski štih. Tena Štivičić u Četiri u zraku iznosi zanimljiva vlastita iskustva vezana uz trenutno vrlo aktualnu temu — putovanje zrakoplovom. Izdvajamo tri kratka teksta Tvrtka Kulenovića koji izmjenjuju scenografiju Rusije, Francuske i Bosne te različite prozne ugođaje i stilove, ali jedno im je ipak zajedničko — doživljaj rata. Novi domaći stihovi, između ostalog, donose vrlo zanimljiv miniciklus od četiri podulje pjesme Milka Valenta — Tamo gdje je noć (uski krugovi mesa). Brojne religijske teme i motive Valent kombinira s onima tjelesnosti, svemira, smisla, ljubavi i postojanja uz usporedno izmjenjivanje realističkih pjesničkih prikaza i, s druge strane, snažne poetičnosti.

Najnovija rubrika književnih prijevoda prilično je impresivna jer predstavlja dva svjetska velikana. Domaćoj književnoj javnosti svakako je poznatiji prvi — američki pjesnik, teoretičar i kritičar Ezra Pound. Ovog su puta pred nama njegovi raniji i nešto manje eksponirani radovi — dvadeset pjesama koje je napisao kao tridesetogodišnjak. Drugi književnik velikan — Gao Xingjian, unatoč prošlogodišnjoj Nobelovoj nagradi za književnost, dosad nije ostvario neki zavidan status na domaćoj čitalačkoj sceni. Kratkim informativnim tekstom i dvjema prevedenim pričama »Republika« mu pokušava posvetiti pozornost kakvu, ipak, zaslužuje.

Dramska rubrika ovog broja predstavlja Atlas osjećanja (moralitet) Dževada Karahasana. Uz pohvalni pokušaj da se javnosti kontinuirano predstavljaju i novosti iz dramske produkcije ne bi bilo naodmet dodati i komentar ili barem kratak info o autoru. Od ostalih, neraspoređenih tekstova tek da spomenemo treći nastavak temata o Jean-Paulu Sartreu Stanka Lasića te prvi dio najnovijega ciklusa naslovljena Postmoderna teorija pripovijedanja s tekstom Linde Hutcheon. Taj će niz u sljedećim brojevima »Republike« predstaviti i druge teoretičare »naratologije«. Bogata rubrika kritike ponovno je u malom vremenskom zaostatku, čak se i ponavlja, a kao ažurniji izdvajaju se dva osvrta na Male ljubavi Branka Maleša.

Jedna od stvari koja se može reći za gotovo svaki broj »Republike« vrijedi i ovaj put — uredništvo i suradnici uspjeli su prezentirati ponešto iz gotovo svakoga književnog područja, a u takvu kvantitativnom obilju onda nije teško pronaći i neku zanimljiviju temu.

Jelena Gluhak