Otvoren Židovski muzej

Otvoren Židovski muzej

Židovski je muzej u Berlinu, nakon višegodišnjih polemika pa i zahtjeva da zgrada ostane praznom, konačno otvoren prošloga mjeseca za javnost. Remek-djelo Daniela Libeskinda (1946), američkog arhitekta stalno nastanjena u Berlinu, jedno je od nekoliko novih berlinskih zdanja posvećenih židovskoj povijesti grada. Iako primarna namjena muzeja nije memorijalnoga karaktera, nego afirmacija dva tisućljeća židovske kulture na tlu Njemačke, po ocjeni kritičara njegova čudesna arhitektura kao metafora židovskih progona neusporedivo je uspješnija od ostalih projekata posvećenih Holokaustu — cinkom obložena struktura izaziva osjećaj dezorijentacije, pomiješane s klaustrofobijom i panikom, izlomljeni i međusobno ispresijecani koridori i sobe jezivo izobličuju zvuk, a pogled na vanjski svijet moguć je ponegdje tek kroz uske prozorske procjepe. U posljednje tri godine prazni muzej postao je prava turistička atrakcija, koju je posjetilo tristo pedeset tisuća ljudi. Izložbeni postav narativnoga je karaktera. Obuhvaća tri tisuće i devetsto izložaka iz berlinskih zbirki te donacije Židova širom svijeta. Organiziran je u trinaest tematskih otoka s težištem na predmetima svakodnevnice te dokumentima i pismima što svjedoče o pojedinačnim ljudskim sudbinama. Posljednja od sekcija slavi ponovno rođenje židovske zajednice u Njemačkoj i njezin eksplozivni rast nakon pada zida, kada su desetine tisuća useljenika pristigle iz nekadašnje sovjetske države. Muzej može prihvatiti dnevno šest tisuća posjetitelja koji će moći kušati i židovsku kuhinju u muzejskom restoranu.

Museumsquartier u Beču

Veliki graditeljski i kulturološki pothvat kojim su nekadašnje carske staje iz 18. stoljeća, a poslije bečki velesajam, pretvorene tijekom devedesetih u vodeći austrijski centar suvremene umjetnosti i kulture, Museumsquartier, postupno se privodi kraju. Naime, tijekom ljeta otvorena su tri glavna sadržaja: u lipnju je proradila Kunsthalle, namijenjena prezentaciji međunarodne suvremene umjetnosti, a u rujnu su svečano otvorene još dvije zgrade — Muzej moderne umjetnosti (MUMOK) sa zbirkom umjetnina 20. stoljeća i galerijom za specijalne izložbe te Muzej Leopold, koji sarži najveću svjetsku zbirku djela Egona Schillea iz zbirke Rudolfa Leopolda. Autori arhitekture su Laurids i Manfred Ortner, koji su nove građevine pozicionirali u središtu kompleksa. Dok je Kunsthalle brižljivo interpolirana u pozadinu stare strukture, druga su dva muzeja istaknuto postavljena u prostranom dvorištu trgu i međusobno kontrapunktirani formom i materijalom (zatvoreni volumen MUMO sa zaobljenim krovom obložen je pločama od bazaltne lave, dok je Leopoldov muzej kristalična kutijasta forma u bijelom kamenu). Kada bude u potpunosti završen sljedeće godine, bečki MQ bit će vitalni interdisciplinarni forum raznolikih umjetničkih i kulturnih aktivnosti, u sklopu kojega već djeluje i Arhitektonski centar. O autorima i njihovu ostvarenju publiciran je i džepni katalog (veličine 8,5 x 5,5cm na 340 stranica), što se može kupiti na uličnim automatima što sliče onima za prodaju cigareta.

Coop Himmelb(l)au osvojili natječaj za muzej Akron

U finalnom krugu natječaja za dogradnju Muzeja umjetnosti Akron, u američkoj državi Ohio, u konkurenciji s norveškom grupom Snohetta i nizozemskim UN Studijom, pobjeda je pripala poznatom bečkom uredu Coop Himmelb(l)au, koji su postojeću površinu muzeja smještena u neorenesansnoj palači utrostručili. Dogradnja je zamišljena kao dinamični i otvoreni gradski centar u kojem su staro i novo spojeni u jedno, o čemu Wolf Prix kaže: »Oblikovanje je zasnovano na interaktivnosti. Dogradnjom se postojeća zgrada reorganizira i integrira s novom u jedinstvenu cjelinu, tako da povijest nije uništena ili zaboravljena, nego je inteligentno umotana u budućnost«. Središte je kompleksa trokatni stakleni kristal, koji služi kao lobby i javni prostor za posjetitelje, a glavna se izložbena dvorana, visoke fleksibilnosti, nalazi na prvom katu. Esencijalni funkcionalni i oblikovni element kompleksa je krovni oblak, plošna čelična konzola što natkriljuje interijer i eksterijer te spaja staru i novu zgradu u jedinstveni gradski landmark. Projekt je težak trideset milijuna dolara, a gradnja će započeti 2003. godine.

Britanski dizajn u New Yorku

Nakon trogodišnjih priprema, u New Yorku se od 16. do 27. listopada odvija niz događanja, kojima se američkoj publici predstavlja najbolje od modernoga britanskog dizajna. Izvorni naslov manifestacije UK u NY, pod utjecajem nedavne tragedije, preimenovan je u UK sa NY, čime se naglašava solidarnost i potpora Britanaca gradu New Yorku i njegovim stanovnicima. Središnji je događaj izložba Velika očekivanja u terminalu Grand Central, kojom se prezentiraju suvremena arhitektonska ostvarenja, reklamni dizajn, inženjerstvo i transport, vizualne umjetnosti i performing, film i novi mediji, produkt-dizajn, moda i tekstil, a lista autora uključuje arhitekte i dizajnere: Normana Fostera, Zahu Hadid, Nika Grimshawa, Marca Newsona, Rona Arada, Future Systems i dr. Postav izložbe, koji je oblikovao UK Design Council, zamišljen je u obliku banketa, s izlošcima na impresivnom 55-metarskom stolu za kojim će posjetitelji moći konzumirati eksponate uz pomoć računala i zvučnih kulisa.

Vinko Penezić